Hren

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Hren
Cvijetovi hrena
Cvijetovi hrena
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Klasa Magnoliopsida
Potklasa Brassicales
Red Brassicales
Porodica Brassicaceae
Rod Armoracia
Vrsta Armoracia rusticana
Korijen hrena

Hren (lat.Amoracia rusticana, Cohlearia amoracia) je iz porodice Brassicaceae.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Cvjetne latice hrena su križno raspoređene. Korijen stabljike je bijele boje i koristi se kao povrće ili začin. Rezan ili riban, zbog enzima koje sadrži, širi jak miris, koji izaziva suze. Hren je grmasta biljka do 1,2 m visoka. Stabljika je 30 do 40 cm duga i do 6 cm široka.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Prapostojbina hrena je istočna i južna Evropa (ime je slavenskog porijekla), gdje se danas može naći u divljoj formi. Odatle se raširio po Evropi. Japanski hren, vasabi, je po aromi sličan evropskom, ali se zelenom bojom razlikuje od njega.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Prvobitno je hren služio kao ljekovita biljka. U srednjem vijeku koristili su ga protiv trovanja, bolova u uhu, groznice itd. Danas se koristi da bi se poboljšala otpornost organizma i u zaštiti od prehlade. Pospješuje isto tako krvotok, olakšava iskašljavanje, liječi od gripe i infekcije mokraćovoda. Kod vanjske upotrebe primjenjuje se kao oblog kod reume, zglobobolje, uboda insekata, išijasa i bolova nerava. Kod glavobolje treba udisati miris naribanog hrena. Pomaže kod teškoća probave. Sadrži antibakterijske i antikarcinogene tvari, kojih ima i bijeli luk (allicin, sinigrin). Hren nije podoban za osobe sa bubrežnim, želučanim i teškoćama štitnjače. Kao začin služi se najčešće nariban, kao dodatak kuhanom mesu ili kao dodatak umacima.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Zbog svoje ljekovitosti bio je poznat još u antičko doba. Sadrži vitamine C, B1, B2 i B6, kalijum, kalcijum, magnezijum, željezo i fosfor. Djeluje antibakterijski.

Narodno vjerovanje[uredi | uredi izvor]

Hrenu se oduvijek pripisivala ljekovita moć, pa su ga zbog toga narezanog na kolutove i nanizanog na konac stavljali djeci oko vrata, kao amajliju. Kriška hrena u novčaniku čini da on nikada nije prazan.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: