Hrvatska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Republika Hrvatska
Zastava Hrvatske Grb Hrvatske
Zastava Grb
Himna"Lijepa naša domovino"
Položaj Hrvatske
Glavni grad Zagreb
Službeni jezik hrvatski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Ivo Josipović
 -  Premijer Jadranka Kosor
Nezavisnost od Jugoslavije
25. juni, 1991
Površina
 -  Ukupno 56.542 (126.)
 -  Vode (%) 0.2
Stanovništvo
 -  Ukupno 4.284.889[1] (2011) (122.)
 -  Gustoća stanovništva 81/km2 
Valuta Kuna (HRK)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Internet domena .hr
Pozivni broj +385

Hrvatska je država u Srednjoj Evropi, Sredozemlju i na Balkanu između Slovenije i Bosne i Hercegovine na obalama Jadranskog mora. Ukupna površina Hrvatske je 87.661 km2, kopno 56.594 km2. Glavni grad je Zagreb. Ukupno stanovništvo je 4.284.889, od tih, 90% su Hrvati, 4,5% Srbi (1990. godine 12,2%)[2] i 0,5% Bošnjaci. Dominantna religija je katoličanstvo. Hrvatska je od 2004. godine bila kandidat za ulazak u Evropsku uniju. Hrvatska je postala NATO članica u aprilu 2009. godine. Pregovori s Evropskom unijom su službeno otvoreni u oktobru 2005. godine, a zatvoreni u junu 2011. Evropska komisija i Vijeće Evrope postavili su 1. jula 2013. godine[3] kao ciljani datum ulaska Hrvatske u EU, te je od tog dana Hrvatska primljena u punopravno članstvo Evropske unije.

Historija

Glavna stranica: Historija Hrvatske

Prije dolaska Slavena, na teritoriji sadašnje Hrvatske su živjeli Iliri koje je osvojilo Rimsko carstvo u 1. vijeku naše ere. Hrvati su naselili područje u 7. vijeku i osnovali dvije kneževine: Panonsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku.

Hrvatsko kraljevstvo

U vrijeme primorsko-hrvatskog kneza Branimira, ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom pape Ivana VIII od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. vijeku. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je kralj Tomislav u jedinstveno kraljevstvo 925. godine kralj Tomislav je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je moćna država sve do 1102. godine kad je priložena Mađarskoj.

Mohačka bitka 1526. godine je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije Jagelovića. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, Osmansko carstvo osvaja Liku, Dalmaciju, i Slavoniju. Kasnije, sa slabljenjem turskog-osmanlijskog carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593. godine), mnoga hrvatska područja postupno podpadaju pod Austrijsku vlast. Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovini 19. vijeka ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848. godine.

Pula

Prvi svjetski rat

Nakon prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio Kraljevstva Srba, Hrvata, i Slovenaca. Politički konflikt sa Beogradskim režimom karakteriziro je ovaj period sve do smrti prve Jugoslavije 1941. godine, kada se osniva kvislinška tvorevina Nezavisna država Hrvatska.

Drugi svjetski rat

Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Evropi u kojoj je organiziran oružani otpor nacističkom i fašističkom poretku, 22. juna 1941. Nakon drugog svjetskog rata, Hrvatska postaje dio federativne (druge) Jugoslavije.

Split

Nakon smrti utemeljitelja druge Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita 1980. godine počeo je njen polagani raspad.

Osamostaljenje Hrvatske

Stranka Franje Tuđmana (HDZ) pobjedila je na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj 1990. godine. Međutim, Srbi u Hrvatskoj, instrumentalizirani od strane velikosrpski nastrojenog nacionalističkog srbijanskog političkog vodstva podržanog od strane srbijanskih intelektualnih krugova te vrhuške Jugoslavenske narodne armije, podižu pobunu (tzv. balvan revolucija) te uspostavljaju kvazi-državnu tvorevinu tzv. Republiku srpsku krajinu koju su kanili pridružiti ostalim tzv. srpskim zemljama na području tada već bivše SFRJ. Hrvatski domovinski rat je završio 1995. godine kada je Hrvatska vojska oslobodila većinu teritorija koji je bio privremeno okupiran u uspješnoj operaciji "Oluja", odnosno 1998. nakon mirne reintegracije okupiranoga dijela Slavonije.

Pristupanje EU

22. januara 2012. godine na referendumu o pristupanju Hrvatske, Evropskoj Uniji, građani Hrvatske i hrvatsko iseljeništvo, izjasnilo se dvotrećinskom većinom za ulazak u EU. Od 1. jula 2013. godine Hrvatska je i zvanično ušla u Evropsku uniju kao 28. članica.

Vlada

Prema ustavu iz 1991. godine, Hrvatska je parlamentarna demokratija. Ustav je bio usvojen 22. oktobra 1991. godine. Hrvatska je postigla nezavisnost od bivše Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Ustav je bio mijenjan četiri puta.

Glavni sud Republike Hrvatske je vrhovni sud. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova državno sudbenog vijeća izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan ustavni sud koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.

Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je Hrvatski Sabor koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, te od 15. oktobra do 15. decembra.

Trenutna predsjednica Vlade Republike Hrvatske je Jadranka Kosor a predsjednik države je Ivo Josipović. Glavne političke stranke Hrvatske su Socijaldemokratska Partija Hrvatske, Hrvatska Demokratska Zajednica, Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, Hrvatska Stranka Penzionera te Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.

Politička podjela

Glavna stranica: Županije u Hrvatskoj
Županije Hrvatske.

Hrvatska je podjeljena na dvadeset županija. Županije su uspostavljene 1990. godine nakon usvajanja novog Ustava. Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom ISO 3166-2:HR. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko gradova i općina. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je premijer (župan). Osim županija postoji i službeni grad Zagreb, koji je zbog stanja i važnosti odvojen od svoje županije. Županije Hrvatske su:

1. Zagrebačka 8. Primorsko-goranska 15. Šibensko-kninska
2. Krapinsko-zagorska 9. Ličko-senjska 16. Vukovarsko-srijemska
3. Sisačko-moslavačka 10. Virovitičko-podravska 17. Splitsko-dalmatinska
4. Karlovačka 11. Požeško-slavonska 18. Istarska
5. Varaždinska 12. Brodsko-posavska 19. Dubrovačko-neretvanska
6. Koprivničko-križevačka 13. Zadarska 20. Međimurska
7. Bjelovarsko-bilogorska 14. Osječko-baranjska 21. Grad Zagreb

Geografija

Položaj Hrvatske u Evropi.

Hrvatska se nalazi na raskrsnici srednje, južne, i istočne Evrope. Hrvatska graniči sa šest država. To su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Mađarska, Srbija ,Crna Gora i Italija preko jadranskog mora. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada Neuma.

Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine), pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, i kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje, i Dalmacija.

Obala

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu sredozemna (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u kninskom,drniškom i sinjskom zaleđu podsredozemna (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je do 25 °C.

Motiv sa Makarske rivijere

Ukupna površine Hrvatske je 56.542 km2. Jadranska obala duga je 5.835 km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.

Šibenik

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Pula, i Zadar (Također pogledajte Spisak gradova u Hrvatskoj).

Privreda

Zadar

Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po glavi (base PPP) 2002. godine iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka Evropske unije. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni. Potrebno je istaknuti problem visoke zaduženosti države (oko 84 % BNP-a) gdje je poradi razvoja i stvaranja nužnog kapitala za poslovanje država na čelu s bankama bila primorana se dodatno zaduživati u inostranstvu. Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sistem sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.

Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su Italija (22,4%), Bosna i Hercegovina (14,4%), Njemačka (12,5%), Slovenija (8%) i Austrija (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i Francuska (5,2%).

Stanovništvo

2005.

Prema procjenama iz 2005. godine, ukupno stanovništvo Hrvatske iznosilo je 4.495.248. 18,3% stanovništva su mlađi od 14 godina, 66¸1% su između 15 i 64 godina stari, a 15,6% su stariji od 65 godina. Prosječna starost 38,9 godina, 37,1 za muškarce a 40,7 za žene.

Glavna etnička grupa države su Hrvati, koji čine skoro 90% stanovništva. Značajnije manjine su Srbi (4,5%), Bošnjaci (0,5%), Mađari (0,4%) i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.

Glavna vjera je katoličanstvo, a postoje i pravoslavne i sunitske muslimanske manjine. Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu. U Istarskom kantonu upotrebi je i italijanski jezik.

2011.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10.)[4] Popisom su se obuhvatile sljedeće jedinice popisa: stanovništvo, kućanstva osoba i stanovi i ostale stambene jedinice.[5] Po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 56.542 km2 u Hrvatskoj živjelo je 4.284.889 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 75,8 stanovnika/km2.[4]


Narod Broj
stanovnika
%
Hrvati 3.874.321 90,42%
Srbi 186.633 4,36%
Bošnjaci 31.479 0,73%
Regionalna pripadnost3 27.225 0,64%
Ne izjašnjavaju se5 26.763 0,62%
Italijani 17.807 0,42%
Albanci 17.513 0,41%
Romi 16.975 0,40%
Mađari 14.048 0,33%
Slovenci 10.517 0,25%
Kompletna tabela

3Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,…[6]

5Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti

Jezik Broj
stanovnika
%
Hrvatski 4.096.305 95,60 %
Srpski 52.879 1,23 %
Italijanski 18.573 0,43 %
Albanski 17.069 0,40 %
Bosanski 16.856 0,39 %
Romski 14.369 0,34 %
Mađarski 10.231 0,24%
Nepoznato 9.329 0,22 %
Slovenski 9.220 0,22 %
Srpskohrvatski 7.822 0,18 %
Kompletna tabela

Kultura

Hrvatska kultura zasniva se na viševjekovnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i naučna djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na historiji kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.

Hrvatska je dala mnoge umjetnike i naučnike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičari Ruđer Bošković, Nikola Tesla i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero) i Faust Vrančić (padobran).

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Reference


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: