Hrvatsko kraljevstvo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Hrvatsko kraljevstvo
925-1102. (Srednji vijek)
Države prije:
Coats of arms of None.svg Kneževina Hrvatska
Coats of arms of None.svg Panonska Hrvatska
Države poslije:
Hrvatska u uniji s Mađarskom Coat of arms of Croatia 1495.svg
Kraljevina Ugarska Flag of Hungary (1867-1918).svg
Zastava Grb
Položaj na karti
Glavni grad Nin
Biograd
Šibenik
Solin
Knin
Split
Službeni jezik hrvatski
Državno uređenje Kraljevina
Površina
 -  Ukupno  105.000 km2 (približno)

Hrvatsko kraljevstvo ili Kraljevina Hrvatska (latinski: regnum Croatorum ili regnum Croatiae) bila je srednjovjekovna kraljevina koja je pokrivala današnji prostor Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Istočni Srijem i dijelove Crne Gore. Kraljevina je uspostavljena godine 925. Prema Ljetopisu popa Dukljanina prvi kralj se krunio na Duvanjskom polju. Hrvatsko kraljevstvo egzistiralo je 150 godina, a historija te države bila je obilježena sukobima, pobjedonosnim za Hrvate: rat s Mlecima, Bugarima, Mađarima i dr., a ponekada Kraljevina je bila sukobljena i sa papom i Papinskom državom. Glavni uzrok sukoba s papom bila je težnja hrvatskih moćnika da se liturgija obavlja na narodnom, hrvatskom jeziku, što je kasnije i postignuto. Tome je najviše pridonio biskup Grgur Ninski.

U djelu Konstantina VII. De administrando imperio Hrvatsko kraljevstvo opisano je kao država sa snažnom vojskom koja ratuje samo kad je napadnuta. Međutim, Kraljevina Hrvatska počinje slabiti smrću Dmitra Zvonimira, čija je supruga bila Mađarka, sestra mađarskog kralja Ladislava Arpadovića. Nakon njega kratkotrajno su vladala još dva kralja.

Nakon smrti posljednjeg iz loze Trpimirovića, Stjepana II, Koloman Arpadović se proglasio kraljem, no Petar iz plemićke porodice Svačića diže ustanak. Koloman je pobijedio Petra na planini Gvozd (današnja Petrova gora na Kordunu) 1097. godine, no i dalje ne uspijeva vladati Hrvatskom jer izbijaju učestale bune protiv njega. Uvidjevši to, Koloman sastavlja Pacta Conventu i dogovara se s hrvatskim plemstvom da će Hrvatska imati prava kao samostalna država pod njegovom krunom, a da će hrvatsko plemstvo zadržati prava koja je imalo za vrijeme Trpimirovića. Hrvatski historičari tvrde kako je nakon 1102. nastupila personalna unija s Ugarskom (zajednički vladar), no mađarski historičari tvrde kako je Hrvatska bila osvojena. Bilo kako bilo, Hrvatska je zadržala veliku samostalnost, a kasnije je zapisano: Nekada smo imali svoje rođene, a ne ugarske kraljeve. Nije nas Ugrima podvrgnula nijedna sila, nijedno ropstvo, nego se sami od svoje volje pokorismo, ne kraljevstvu, nego kralju njihovu.[citat potreban]

Hrvatsku pod mađarskim kraljem obilježio je rat s Tatarima i početak turskog prodiranja u ove krajeve. Era Hrvatske zajednice s Ugarima završava 1526. s Bitkom na Mohačkom Polju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Bellamy, Alex: The Formation of Croatian National Identity: A Centuries-old Dream, Manchester University Press, 2003. ISBN 978-0-7190-6502-6
  • Singleton, Frederick Bernard: A short history of the Yugoslav peoples. Cambridge University Press. 1985. ISBN 978-0-521-27485-2.
  • Curtis, Glenn: "A Country Study: Yugoslavia (Former) - The Croats and Their Territories". Library of Congress. 1992.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: