Husnija Kamberović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Husnija Kamberović
Rođenje (1963-09-06) 6. septembar 1963 (60 godina)
Gradačac, SFRJ
NacionalnostBošnjak
Zanimanjehistoričar

Husnija Kamberović, bosanskohercegovački historičar, rođen u selu Mionica kod Gradačca, (1963).

U Gradačcu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1987. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu odbranio je magistarski rad pod nazivom: Prelazak radne snage iz agrara u industriju u Bosni i Hercegovini 1945 – 1953. godine, i doktorsku disertaciju pod nazivom: Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine.2001.

Radio je u Institutu za historiju u Banjoj Luci (1988 - 1989), a od 1989. do 2017. radio u Institutu za historiju u Sarajevu, gdje je od 2002. do 2016. obavljao dužnost direktora i bio urednik časopisa "Prilozi Instituta za istoriju". Sada je redovni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od 2013. predsjednik je Udruženja za modernu historiju. Učestvovao je na većem broju naučnih skupova i objavio veći broj radova.

Knjige[uredi | uredi izvor]

  1. Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine, Tešanj, 2000.
  2. Husein-kapetan Gradaščević (1802—1834): Biografija, Gradačac, 2002.
  3. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, Zagreb-Sarajevo, 2003.
  4. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, (drugo izdanje) Sarajevo, 2005.
  5. Mehmed Spaho (1883-1939) Politička biografija, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2009.
  6. Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća, Sarajevo, Institut za istoriju, 2011.
  7. Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike, Zagreb, Srednja Europa, 2012.
  8. Džemal Bijedić. Politička biografija, Mostar, Muzej Hercegovine, 2012.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]