Informacijska pismenost

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Informacijska pismenost[uredi | uredi izvor]

O informacijskoj pismenosti može se govoriti s raznih stajališta. Pismenost kao što je numerička ili matematička, a odnedavna i računalna pismenost u današnjim uvjetima nije dovoljno poznavati. U 21. Stoljeću pismenost se svodi na skup vještina i znanja potrebnih za uspješan i kvalitetan život u društvu znanja. Informacijskom pismenošću se naziva se skup povezanih znanja koje se u literaturi i u strategijama učenja sve češće upućuje kao polazište cijelo životnog obrazovanja.

Paul G. Zurkowski[uredi | uredi izvor]

Pojam informacijske pismenosti “information literacy” uvodi Paul G. Zurkowski 1974., inače čelna osoba američke informacijske industrije. Njegova definicija informacijske pismenosti je učinkovito korištenje informacija da bi se riješili problemi.

ALA[uredi | uredi izvor]

Američko knjižničarsko društvo (American Library Association ALA) iznosi jednu od najprihvatljivijih definicija informacijske pismenosti koju potvrđuju u stručnoj knjižničarskoj zajednici. ; Definicija : Informacijski pismene osobe definiraju se kao one koje su naučile kako učiti, jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronaći informacije i kako ih koristiti na svima razumljiv način, to su osobe pripremljene na učenje tokom cijelog života. Američko društvo bibliotekara je definira 1989. kao temelj životnog učenja. Informacijska pismenost zajednička svim okruženjima učenja i svim razinama obrazovanja. Ona omogućava osobi da uči, da proširi svoja istraživanja,da ovlada sadržajima i da ih usmjeri prema sebi i preuzme nadzor nad svojim učenjem.

U tom dokumentu se navodi da potrebno restrukturirati proces učenja kako bi se studenti aktivno uključili u obrazovni proces i kako bi ih se potaknulo da:
  • budu svjesni svoje potrebe za informacijom
  • prepoznaju informaciju koja može riješiti problem
  • pronađu potrebnu informaciju
  • vrednuju informaciju
  • organiziraju je
  • koriste informaciju učinkovito.

O informacijskoj pismenosti[uredi | uredi izvor]

Ovoj definiciji još neki autori dodaju neka obilježja kao što je H. Rader koji primjerice tvrdi da je informacijska pismenost ključ za postizanje uspjeha u okružju prožetom informacijskim tehnologijama te da je preduvjet produktivnosti u demokratskom društvu i da omogućuje snalaženje u promjenljivoj okolini. Candy navodi da sve definicije informacijske pismenosti sadržavaju sljedeće elemente:
  • sposobnost učinkovitog traženja informacija
  • upućenost pri odabiru i vrednovanju informacija
  • lakoća i lagodnost korištenja širokog raspona medija
  • svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija
  • učinkovitost prenošenja informacija drugima

Bawden u suvremenu pismenost, osim informacijske ubraja medijsku, knjižničnu, informatičku i digitalnu pismenost. U skupu pismenosti u 21. stoljeću se isprepleću raznovrsne pismenosti, ali životno obrazovanje ostvaruje se tek informacijskom pismenošću, koja otvara put rješavanju problema i izboru informacije iz mnoštva dostupnih izvora.
Informacijska je pismenost vještina koju treba imati svaki student ako želi biti kao stručnjak u svom području rada u današnjem globalnom informacijskom društvu, to je vještina bez koje se ne može preživjeti u informacijskom dobu.
Iz perspektive menadžmenta informacijsku pismenost možemo promatrati na četiri razine:

  • tehničko razumijevanje informacijskih tehnologija,
  • vještine korištenja informacijskih tehnologija pri rješavanju problema,
  • sposobnost ispravnog korištenja i interpretiranja dobivenih informacija,
  • razumijevanje društvenih učinaka informatizacije

Informacijski pismena osoba:

  • Sposobna je prepoznati informacijsku potrebu i identificirati je.
  • Može djelotvorno i efikasno koristiti različite resurse i strategije istraživanja.
  • Zna kritički vrednovati informacije.
  • Može učinkovito koriste te iste informacije.

Informacijska i informatička pismenost[uredi | uredi izvor]

Postoji razlika između informacijske i informatičke pismenosti. Biti informacijski pismen znači prije svega imati jedan okvir za razumijevanje, traganje, procjenu i korištenje informacije, dok informatička ili računalna pismenost podrazumijeva poznavanje hardvera i softvera. Informatička pismenost(eng. computer literacy) je sposobnost korištenja računala i računalnih programa. Informacijska pismenost (eng. information literacy) predstavlja potrebu za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako naći, procijeniti i iskoristiti najbolje informacije koje su na raspolaganju kako bi se riješio određeni problem. Izvori informacija mogu biti različiti: knjige, časopisi, računala, TV, film ili bilo što drugo. Danas najvažniji izvor informacija ima Internet.

Informacijska pismenost uključuje sposobnosti:
  • prepoznavanje potrebe za informacijom
  • pronalaženje informacije
  • analiza i vrednovanje informacije
  • korištenje informacije
  • objavljivanje informacija

Pogreška pri korištenju informacijske tehnologije jest stanovište da je davanje informacija studentima isto što i davanje znanja. Međutim, kako svaki student treba transformirati prikupljene informacije u znanje, treba ga naučiti ne samo dolaziti do informacije, nego i upravljati njome, analizirati ih i pretvarati u znanje. Nastavnik pomaže studentima učiti na svoj način i uspješno preraditi informacija u znanje. Zadaća nastavnika je naučiti studente kako učiti, odnosno od njih napraviti buduće informacijski pismene stručnjake u svom području.

Informatička znanja kao preduvjet za informacijsku pismenost[uredi | uredi izvor]

U današnje doba informatička pismenost bitan je preduvjet za informacijsku pismenost, a posebno je potrebna pri pronalaženju informacija. Računala nam omogućuju pristup informacijama i služe kao dopuna korištenju knjižnica na fakultetima s većinom tiskanom literaturom. Informacijski pismena osoba razumije ulogu računala u procesu traženja informacija, ali je i svjesna kako uspješno pretraživanje ovisi najviše o njoj samoj, a ne o tehnologiji koju koristi.
Informatička znanja i vještine se mijenjaju i usavršavaju i informacijski pismene osobe moraju pratiti brz razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije. Prije nekih desetak godina ta znanja uključivala su poznavanje računalne konfiguracije i korištenja operacijskih sustava, primjenu programa za obradu teksta, tablične proračune i izradu prezentacija pomoću računala. Danas među osnovna znanja pripada i poznavanje Interneta i njegovih servisa, komuniciranje e-poštom i korištenje World Wide Weba. Objavljivanje sadržaja kreiranjem HTML prezentacija može se smatrati osnovnim informatičkim znanjem.
U razvijanju i učenju informacijske pismenosti knjižnica igra jako važnu ulogu u kojoj je učenje aktivan proces prijenosa znanja i sposobnosti, ne samo sadržaj.. Knjižničar je stručnjak koji sudjeluje u komunikacijskom procesu između autora ili njegovog rada i korisnika usluga knjižnice. Knjižnica je sve manje mjesto, postaje proces, odnosno informacijska platforma u umreženom društvu znanja, u novom, planetarnom svijetu znanja. Što knjižnicu, ne samo metaforički gledano, stavlja u posve drugačiji položaj u odnosu na njenu dosadašnju lokaliziranost, mjesnost i ukorijenjenost.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. Kupres, Dragana: Edupoint, Informacijska pismenost – ključ za cjeloživotno učenje, Zagreb, 2003., br. 17, http://edupoint.carnet.hr/casopis/cimages/edupoint/ep_17_1.pdf, (03. 02. 2012.).
  2. Pašić, Aleksandar: Poslovni informacijski sustavi, Informacija je specifični resurs, Split, 2009., http://www.scribd.com/doc/37684644/3/Informacijska-pismenost#outer_page_8, (03. 02. 2012.).
  3. Informacijske i komunikacijske tehnologije i obrazovanje: http://www.poslovniforum.hr/about02/ob_934.asp, (03. 02. 2012.).
  4. Informacijska pismenost: https://sites.google.com/site/projektskolskaknjiznica/informacijska-pismenost, (03. 02. 2012.).