Informatika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Portal Odjeljak isključivo posvećen računarstvu i informatici

Informatika (eng. information science, informatics) je nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom informacija. Pojam informatika je nastao spajanjem riječi informacija i automatika.

Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo teoretske prirode. Informatika je, kao i matematika, mnogo širi pojam u odnosu na računarstvo. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika često odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi softverom i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom informacija.

Pojmovi[uredi | uredi izvor]

Niz naredbi predviđene za obavljanje nekog zadatka.
Algoritmi predviđeni za zaštitu privatnih podataka, što uključuje i enkripciju.
Skup programa koji upravljaju računarom (pripada sistemskom softveru).
Postupak kreiranja programa u nekom od programskih jezika

Oblasti informatike[uredi | uredi izvor]

Matematičke osnove[uredi | uredi izvor]

Teorija grafikona
Temelji podatkovnih struktura i pretraživačkih algoritama.
Matematička logika
Booleova algebra i drugi načini modeliranja logičkih upita.
Teorija tipova
Formalna analiza tipova podataka, te korištenje tih tipova u svrhu razumijevanja programa, posebno sigurnosti.

Teorija računanja[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Teorija računanja
Teorija automata
Različite logičke strukture za rješavanje poteškoća.
Teorija računanja
Određuje šta je izračunljivo od strane računara. Zakone koje su razvili Alan Turing i ostali nude prikaz mogućnosti šta je moguće izračunati a šta ne.
Teorija računske kompleksnosti
Osnove vezane za klase izračunavanja, posebno kod vremena i prostora pohranjivanja.

Algoritmi i podatkovne strukture[uredi | uredi izvor]

Analiza algoritama
Vrijeme i prostor kompleksnosti algoritama.
Algoritam
Formalni logički procesi korišteni za izračunavanje i efikasnost procesa.
Podatkovne strukture
Raspored i pravila za rad sa podacima.
Genetički algoritmi
Genetički algoritmi su pretraživačka tehnika pomoću koje se pronalazi približno rješenje za optimizacijske probleme.

Programski jezici i prevodioci[uredi | uredi izvor]

Kompajler
Načini prevođenja računarskih programa, obično sa jezika višeg nivoa na jezik nižeg nivoa. Oslanja se na matematičku logiku.
Programski jezik
Formalna jezička paradigma za izražavanje algoritama.

Baze podataka[uredi | uredi izvor]

Baza podataka
Baza podataka je uređena grupa podataka pohranjena na sistematski način. Koriste se mySQL, mySQLite, Oracle i Microsoft Access.

Zajednički, uporedni, i dijeljeni sistemi[uredi | uredi izvor]

Zajedništvo
Teorija i praksa o istovremenom računanju, kao i osvrt na sigurnost podataka u višezadanim okruženjima.
Uporedno računanje
Računanje pomoću više računara preko neke mreže sa ciljem ostvarivanja zajedničkog zadatka.
Umrežavanje
Algoritmi i protokoli za pouzdano komuniciranje između više korisnika neke računske mašine.
Uporedno računanje
Računanje pomoću korištenja više zajedničkih nizova.

Naučno računanje[uredi | uredi izvor]

Bioinformatika
Upotrebljavanje računarske nauke u svrhu održavanja, analiziranja i pohranjivanja bioloških podataka.

Teoretska informatika[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Teoretska informatika

Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem booleove algebre nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema. Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je Alan Turing, engleski matematičar. On je tokom Drugog svjetskog rata pokušavao dešifrovati zloglasnu nacističku "Enigmu", mašinu koja je kodirala njemačke poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je Turingova mašina, jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i algoritama.

Krajem četrdesetih godina, Claude E. Shannon je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" (1948.), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam entropije kao mjere informacijskog sadržaja.

Noam Chomsky je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije formalnih gramatika utjecao na razvijanju formalnih jezika i time programskih jezika.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: