Informatika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Split-arrows 2.svg Predloženo je da se ovaj članak podjeli na više članaka.
Molimo da napišete svoje mišljenje o podjeli članka na stranici za diskusiju.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Commons-emblem-issue.svg Tačnost podataka u ovom članku je osporena.
Molimo da provjerite i ispravite netačnosti u članku.
Portal Odjeljak isključivo posvećen računarstvu i informatici

Informatika (engl. information technology) je nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom informacija.

Računarstvo (engl. computer science) je nauka koja se bavi računarskim hardverom, softverom, kao i teorijom računanja i njegovom primjenom.

Softver se bavi proučavanjem programskih jezika, programskih paradigmi kao i samih programa. Hardver se bavi proučavanjem računarske arhitekture i njenih periferija. Računar kao sprava je namijenjen za automatizovanje zadataka i izvršavanje računskih zadaća. Kompjuterima su se još u devetnaestom vijeku nazivali ljudi koji su izvršavali kompleksne računice.

Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jer se bave istim ili sličnim tematikama. Informatika se danas uglavnom ubraja u inženjerske ili tehničke nauke. Ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo teoretske prirode. Postoji problem i sa terminima u raznim jezicima zbog uske vezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika uglavnom odnosi na računarstvo. Informatika je više teoretske prirode, ali se zato detaljno bavi softverom i strukturiranjem, obradom, pretvaranjem, pohranjivanjem i prijenosom informacija. Računarstvo obuhvata sve što je vezano za računar i računarsku nauku kao što je hardver, softver, izrada programa pomoću programskih jezika i tako dalje.

Glavni pojmovi vezani za računarstvo i informatiku[uredi | uredi izvor]

Skup definisanih naredbi za obavljanje nekog zadatka
Opipljivi dio računara, većinom elektroničke komponente unutar i van računara
Velika računarska mreža i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju sa tekstom, slikom i zvukom
Algoritmi predviđeni za štićenje privatnih podataka, uključuje i enkripciju.
Program koji se stalno izvršava na računaru, koji kontroliše hardver, ali i softver
Postupak stvaranja nekog programa u bilo kojem programskom jeziku
Stvaranje, mijenjanje ili bilo kakva vrsta manipulacije nad slikama pomoću računara
Tematika koja se bavi topologijom, arhitekturom, hardverom i softverom računarskih mreža
Polje koje obuhvata termine vezane za sigurnost računara, kao što su virusi, hackeri, i drugi
Sve što se može pohraniti električkim putem nazivamo softver
Računarska nauka koja daje mašinama sposobnost da izvršavaju zadatke za čije bi izvršavanje bila potrebna inteligencija
Određuje šta je izračunljivo od strane računara. Zakone koje su razvili Alan Turing i ostali nude prikaz mogućnosti šta je moguće izračunati a šta ne.

Oblasti računarstva i informatike[uredi | uredi izvor]

Matematički temelji[uredi | uredi izvor]

Kriptografija
Algoritmi predviđeni za štićenje privatnih podataka, uključuje i enkripciju.
Teorija grafikona
Temelji podatkovnih struktura i pretraživačkih algoritama.
Matematička logika
Booleova logika i drugi načini modeliranja logičkih upita.
Teorija tipova
Formalna analiza tipova podataka, te korištenje tih tipova u svrhu razumijevanja programa, posebno sigurnosti.

Teorija računanja[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Teorija računanja
Teorija automata
Različite logičke strukture za rješavanje poteškoća.
Teorija računanja
Određuje šta je izračunljivo od strane računara. Zakone koje su razvili Alan Turing i ostali nude prikaz mogućnosti šta je moguće izračunati a šta ne.
Teorija računske kompleksnosti
Osnove vezane za klase izračunavanja, posebno kod vremena i prostora pohranjivanja.

Algoritmi i podatkovne strukture[uredi | uredi izvor]

Analiza algoritama
Vrijeme i prostor kompleksnosti algoritama.
Algoritam
Formalni logički procesi korišteni za izračunavanje i efikasnost procesa.
Podatkovne strukture
Raspored i pravila za rad sa podacima.
Genetički algoritmi
Genetički algoritmi su pretraživačka tehnika pomoću koje se pronalazi približno rješenje za optimizacijske probleme.

Programski jezici i prevodioci[uredi | uredi izvor]

Kompajler
Načini prevođenja računarskih programa, obično sa jezika višeg nivoa na jezik nižeg nivoa. Oslanja se na matematičku logiku.
Programski jezik
Formalna jezička paradigma za izražavanje algoritama.

Baze podataka[uredi | uredi izvor]

Baza podataka
Baza podataka je uređena grupa podataka pohranjena na sistematski način.

Zajednički, uporedni, i dijeljeni sistemi[uredi | uredi izvor]

Zajedništvo
Teorija i praksa o istovremenom računanju, kao i osvrt na sigurnost podataka u višezadanim okruženjima.
Uporedno računanje
Računanje pomoću više računara preko neke mreže sa ciljem ostvarivanja zajedničkog zadatka.
Umrežavanje
Algoritmi i protokoli za pouzdano komuniciranje između više korisnika neke računske mašine.
Uporedno računanje
Računanje pomoću korištenja više zajedničkih nizova.

Računarska arhitektura[uredi | uredi izvor]

Računarska arhitektura
Dizajn, organizacija, optimizacija i provjeravanje računarskog sistema sa naglaskom na procesor i memoriju, kao i sabirnicu koja ih veže.
Hardver
Računarski hardver je fizički, opipljivi dio računara u kojeg spadaju svi fizički dijelovi koji čine računar.
Operativni sistem
Programi koji upravljaju računarom i računarskim programima koji obezbjeđuje osnovu korisnog sistema.

Softverski inženjering[uredi | uredi izvor]

Programiranje
Programiranje je vještina gdje se stvara i izvršava algoritam pomoću nekog programskog jezika.
Formalne metode
Matematički pristup za opisivanje i razloge softverskog dizajna.
Softverski inženjering
Principi izrade i testiranja softvera.

Vještačka inteligencija[uredi | uredi izvor]

Vještačka inteligencija
Izvršavanje i izučavanje sistema koji imaju neku vrstu inteligencije.
Robotika
Algoritmi koji služe za upravljanje nad robotima.
Računarska vizija
Algoritimi za prepoznavanje tro dimenzionalnih predmeta sa dvo dimenzinalne slike.
Učenje mašina
Automatsko stvaranje skupa pravila i aksioma zasnovanim na ulaznim podacima koje mašine dobiju.

Računarska grafika[uredi | uredi izvor]

Računarska grafika
Računarska grafika je polje vizuelnog računarstva gdje se pomoću računara stvara dvo ili trodimenzionalna slika.
Procesiranje slike
Određivanje informacija sa slike pomoću računanja.
Interakcija čovjeka i računara
Izučavanja i osmišljavanje računarskih interfejsa koje ljudi kontrolišu.

Naučno računanje[uredi | uredi izvor]

Bioinformatika
Upotrebljavanje računarske nauke u svrhu održavanja, analiziranja i pohranjivanja bioloških podataka.

Historija[uredi | uredi izvor]

Početak računarstva[uredi | uredi izvor]

Sami počeci računarstva, ovo je bio ENIAC, računar prve generacije

Računarstvo je nastalo u 19. vijeku razmišljanjem tadašnjeg genija Čarlsa Bebidža, koji je zamislio stroj koji bi uzimao podatke, obrađivao ih na neki način i onda obrađeno nekako pokazao onome koga to zanima. On je to naravno zamislio potpuno mehanički, a danas računari ne funkcionišu na taj način, no ipak imaju neke povezanosti s tim njegovim zamišljenim računarom:

  • Binarni sistem - skoro svaki računar današnjice koristi takav brojevni sistem, koji se sastoji samo od jedinica i nula. To je tako zato što je to kompjuteru najjednostavnije: 1 - ima struje, 0 - nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0-9) se zove dekadni, a postoje pretpostavke da su Babilonci koristili heksadecimalni sistem (sa šestnaest cifara). Bebidž je imao ideju korištenja bušenih kartica za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo magnetsko zapisivanje.
  • Osnovna ideja - takozvani ulaz/izlaz sistem, tj. damo računaru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, on ih obradi i nekako nam pokaže do čega je došao.

Prvi funkcionalni računar, u današnjem smislu, napravio je njemački izumitelj Konrad Zuse 1941. godine. Programski kod mašina je primala putem bušenih kartica i imala samo ograničenu mogućnost programiranja. Računar je radio pomoću električnih releja i imao je odvojenu radnu memoriju i ulaz/izlaz sistem. U to vrijeme računari su bili ogromni, čak veličine jedne prosječne kuće, te su se najčešće koristili za vojne svrhe. Za grafički prikaz hronologije računarstva pogledati: Hronologija historije računarstva.

Teoretska informatika[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Teoretska informatika

Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem booleove algebre nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema. Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je Alan Turing, engleski matematičar. On je tokom Drugog svjetskog rata pokušavao dešifrovati zloglasnu nacističku "Enigmu", stroj koji je kodirao njemačke poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je Turingova mašina, jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i algoritam.

Krajem četrdesetih godina, Claude E. Shannon je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" (1948.), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam entropije kao mjere informacijskog sadržaja.

Noam Chomsky je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije formalnih gramatika utjecao na razvijanju formalnih jezika i time programskih jezika.

Podjela po generacijama[uredi | uredi izvor]

Računari se po historijskom razovju, također, dijele na generacije shodno tehnološkom napretku. Svaku noviju generaciju karakteriše bitno manje zauzimanje prostora, i što je najbitnije, veća brzina izvršavanja, bolja pouzdanost i ostalo.

1937. do 1958. - temeljna jedinica izrade računara je elektronska cijev
1959. do 1963. - temeljna jedinica izrade računara je tranzistor
1964. do 1971. - temeljna jedinica izrade računara je integrirani sklop
1971. do danas - temeljna jedinica izrade računara je procesor
Današnji i budući računari, zasnovani na vještačkoj inteligenciji (AI)

Pioniri računarstva[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Pioniri računarstva

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: