Internetske enciklopedije

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Internetske enciklopedije (ili leksikoni) su zbirke javno dostupnog znanja iz raznih područja, koje su dostupne preko internetskih pregledača na internetu.

Među laicima na internetu su česte zabune između nejednakih pojmova enciklopedije i leksikona. U štampanim izdanjima iz leksikografije, leksikon čini pregledna zbirka naslova i kraćih izvoda o raznim pojmovima, dok prave enciklopedije uglavnom obuhvataju opširnije tematske izvode pojmova s podnaslovima, zaglavljima i pripadnom literaturom. Osim digitalizovane Britanske enciklopedije, većina ostalih enciklopedija na internetu su započele kao jednostavni internetski leksikoni koji su zatim prerasli u prave razrađene enciklopedije.

Na internetu je postojalo do pedeset raznih opitnih leksikona i enciklopedija, od kojih su mnogi dosad odumrli i nestali. Među njima su najvažnija digitalizovana Britannica i najveća višejezična Wikipedia, pa još sličan Wikinfo i novi poluotvoreni Citizendium, te druge manje. Ovdje se pregledno i paralelno prikazuje desetina glavnih primjera enciklopedija općeg sadržaja dohvatnih na internetu (neke uže specijalizovane su izostavljene).

Po koncepciji razrade, te dostupnosti i uticaju korisnika, razlikuju se tri glavna tipa internetskih enciklopedija: otvoreni tipovi (Wiki), poluotvoreni elitni tip i zatvoreni komercijalni tip.

Otvoreni tipovi (Wiki)[uredi | uredi izvor]

Kod pravog tipa Wiki je sav pristup slobodan i otvoren, pa se tekstovi mogu besplatno čitati, ali ih korisnici također mogu više ili manje sastavljati i napisati, ili već postojeće tekstove preraditi, nadopuniti i prepravljati (ili kvariti) po svom znanju i tehničkim mogućnostima. Uvršteni tekstovi moraju biti slobodni za kopiranje sa GNU-licencom ili bar iz javne domene. Tu spada glavna i najveća Wikipedia, pa sličan noviji Wikinfo i druge manje ovog tipa.

Wikipedia[uredi | uredi izvor]

Višejezična Wikipedia je najveći i najpoznatiji primjer otvorene internetske enciklopedije tipa Wiki. To je jedna od najranijih enciklopedija koja se na internetu razvija od god. 2001, a dosad u glavnoj engleskoj varijanti ima preko 2.000.000 naslova. Uz nju se zatim paralelno razvio još niz nacionalnih varijanti, dosad na nekih 250 jezika sa ukupno oko 5.000.000 raznojezičnih naslova, a od toga deset glavnih svjetskih jezika imaju wikipedije s preko 200.000 naslova. Za koncept ove enciklopedije je osim potpune otvorenosti još značajan neutralan pristup sadržaju teksta tj. prilagođen shvatanju većine saradnika, a unose se uglavnom poznati već objavljeni podaci. Sve ostalo vidi detaljnije na posebnom linku Wikipedia.

U novije vrijeme, zbog raznih tehničkih, metodičkih i idejnih neslaganja, izvan Wikipedije je odvojeno više autonomnih jednojezičnih wiki-enciklopedija koje zajedno imaju preko 3.000.000 tekstova. Od tih samostalnih su najveće poluotvorenog tipa: američka Cassiopedia s gotovo milion i po naslova te novi kineski BaideWiki već s blizu milion tekstova.

Wikinfo[uredi | uredi izvor]

Wikinfo ili Internet-Encyclopedia nastala je izdvajanjem od Wikipedije nakon 2003, a njen osnivač je Fred Bauder i dosad ima preko 58.000 naslova sa GNU licencom. Po oznakama je negdje na prelazu između prave Wikipedije i novijeg tipa Citizendium (vidi dole). Simbolična maskota za Wikinfo je simbol pametne sove. Osim manjeg broja saradnika i naslova, za Wikinfo je značajna i slabija tehnička oprema pa je teži unos i prerada tekstova. Tekstovi se tek dijelom prenose iz Wikipedije i sličnih GNU-izvora, ali uz obaveznu stručnu provjeru i preradu. Glavni Wikinfo je na engleskom, a od 2006. još nastaje njemački ogranak i sada je u toku razvoj varijanti na drugim evropskim jezicima. Iako su ulaz i čitanje slični, ovdje su glavne razlike uredničkog sistema u odnosu na poznatu Wikipediju:

  • Aktivni saradnici i urednici se bezuvjetno moraju registrovati uz adresu.
  • Tehnički je nemoguće bilo koje brisanje ili ukidanje teksta, osim tek nadopune i popravka (to je zbog zaštite od zlonamjernih vandala te protiv nametanja interesa i idejnih grupa).
  • Poluelitizam: Iako svi korisnici mogu predložiti dopunu i preradu, odluke tu donose stručnjaci.
  • U većini tekstova osim tipičnih negativaca (npr. Staljin, Hitler), obavezni pristup je simpatično-pozitivan da navede čitaoce na šire komparativno upoznavanje slične tematike.
  • Gdjegod postoje, navode se novoobjavljene saznanja iz 21. vijeka, a stare alternative ili kritike su na kraju teksta ili u dodanim linkovima.
  • U posebnom odsjeku "Originalnih novosti" dodaju se još neobjavljeni nalazi, stručna otkrića, autorizirane nove pjesme i slično.

Enciclopedia Libre Universal[uredi | uredi izvor]

Ova Wiki-enciklopedija na španskom jeziku se također izdvojila iz Wikipedije od 2003, a dosad ima oko 38.000 tekstova i po koncepciji je na prelazu od Wikipedije na Wikinfo. Glavna osobenost od većine internetskih enciklopedija je da ova obuhvata najdetaljnije i najopširnije razrađene lokalne varijante tj. zasebne wiki-leksikone za pojedine regije, veće gradove i područne dijalekte španskog područja (uključivši i baskijski).

Metapedia[uredi | uredi izvor]

Panevropska Metapedia je višejezična wiki-enciklopedija koju su skandinavski nezadovoljnici odvojili iz Wikipedije od 2006. Dosad već ima paralelne varijante za desetinu evropskih jezika sa oko 240.000 tekstova od kojih 4/5 ima nova ruska WikiSlavia, a porast je brz oko 25.000 novih naslova na nedjelju. Uz narednu Filipinianu, to je najslobodnija potpuno otvorena wiki-enciklopedija koju može čitati i uređivati svako pismen, jedino je zbog vandala obavezna registracija.

Tekstovi moraju biti enciklopedijskog formata i kulturno napisani, te nema druge cenzure i izbor je slobodan, vodstvo je kolektivno i nema glavnih osnivača. Tehnički je slična kao Wikinfo: brisanje i ukidanje naslova tu je nemoguće, pa nema nadglasavanja ni prekomjerih diskusija. Pristup je panevropski i umjereno konzervativan, nema formalnog neutralizma i prihvataju se originalne novosti.

WikiPilipinas[uredi | uredi izvor]

Filipiniana.net ili Filipinska enciklopedija je nova internetska enciklopedija koja pretežno razrađuje razne teme iz brojnih ostrva jugoistočne Azije i Okeanije. Nastala je tek nedavno izdvajanjem iz Wikipedije od 2007., a tekstovi su na engleskom i španskom. Vođa joj je Gaspar Wibel i dosad već ima 43.000 naslova sa GNU-licencom. Specifičnosti su krajnje otvorena saradnja, lahke izmjene tekstova i uvrštenje novih neobjavljenih otkrića, te je uz prethodnu Metapediju, ovo najliberalnija enciklopedija na internetu. Zato raste veoma brzo s preko hiljadu novih priloga svake nedjelje, te će uz taj trend u 2008. možda biti treća najveća poslije glavne Wikipedije i kineske BaideWiki (vidi niže).

Drugi manji leksikoni[uredi | uredi izvor]

Izvan Wikipedije se uglavnom samostalno razvilo još više desetina drugih manjih internetskih leksikona i enciklopedijskih rječnika, koji su većinom ograničeni na uža stručna područja, ili obuhvataju državne, gradske i druge lokalne teme. Neki među ovima su drugačiji, poluotvorenog elitnog tipa (vidi niže), a ostali su djelomične ili potpune kopije po GNU-licenci iz glavne Wikipedije.

Poluotvoreni elitni tip[uredi | uredi izvor]

U ovu drugu također neprofitnu grupu, ubrojene su elitne internetske enciklopedije univerzitetsko-akademskog tipa, zasebno razrađene za potrebe akademskih intelektualaca i studenata do gimnazijskih školaraca. Također ih mogu iskoristiti, kao dopunsku informaciju, i prosječni čitaoci koji žele doznati nešto više i stručnije o pojedinim složenim temama koje npr. u Wikipediji još nisu dovoljno razrađene.

Funkcionisanje ovih elitnih enciklopedija većinom se bazira na interesnom sponzorstvu (rjeđe na uvrštenim reklamama). Ove elitne enciklopedije kao i obične štampane enciklopedije, redovno imaju posebnu stručnu redakciju koja strogo kontroliše pravilan i usmjeren razvoj enciklopedije, visoku kvalitetu tekstova i vjerodostojnost podataka, te odlučuje o uvrštenju, preradi ili brisanju teksta. Većina tekstova imaju GNU-licence za slobodno prenošenje i kopiranje.

Iako je čitanje i ovdje slobodno i besplatno, zbog elitno-akademske koncepcije prema saradnji se ove poluotvorene enciklopedije na internetu podosta razlikuju od Wikipedije i sličnih otvorenih enciklopedija:

  • Svi saradnici i autori bezuvjetno moraju biti javno registrovani sa punim imenom, prezimenom, titulom i adresom, a njihovo učestvovanje uglavnom je dobrovoljno i besplatno.
  • Tekstove mogu pisati, dopuniti i preraditi samo akademski eksperti, barem s fakultetskom diplomom ovlaštenog univerziteta ili sličnog instituta, uglavnom doktori ili profesori.
  • Javno registrovani a nekvalificirani korisnici u principu mogu predlagati dopune i promjene ali ih sami ne upisuju i o tome odlučuje redakcija (koja to često ne prihvata).
  • Završni unos konačnog teksta većinom obavlja ovlaštena redakcija na prijedlog eksperata.
  • Za javnost se uglavnom uvrštavaju samo razrađeni i potpuni tekstovi, a poluprazni naslovi se nakon nekog vremena brišu ili odlaze u rezervu na čekanje.

U ovoj prelaznoj grupi najpoznatiji je primjer novi Citizendium, a drugi važniji su još njemački Wikiweise, američka Cassiopedia i New World Encyclopedia.

Citizendium 2.0[uredi | uredi izvor]

Citizendium ili Citizens Compendium, danas je najpoznatija i možda najkvalitetnija elitna enciklopedija poluotvorenog tipa s najstrožom ekspertom kontrolom, koja je dosad dostupna na internetu. Odvojila se iz Wikipedije od 2006, sada ima 4400 razrađenih tekstova i 270 kvalificiranih stručnih saradnika tj. po jedan ekspert na dvadesetinu tekstova. Njen glavni osnivač je Larry Mark Sander, ranije među osnivačima glavne Wikipedije iz koje je izišao nezadovoljan po njegovu mišljenju, zbog novijeg haotičnog rasta uz nedovoljnu kvalitetu tekstova. U početnoj fazi je Citizendium, uz prerade i dopune dijelom preuzeo neke najbolje ocijenjene tekstove iz Wikipedije, ali je to sada prekinuto. Od ljeta 2007, proveden je novi reformisani projekat Citizendium 2.0 gdje su već nabrojeni stručni kriteriji još dodatno zaoštreni do najvišegt nivoa:

  • Izvršen je za uredništvo izbor vrhunskih eksperata s doktoratom ili profesora.
  • Ukinute su vanjske posudbe Wiki-tekstova i uvedena ekspertna izrada novih originalnih.
  • Za sve tekstove je nakon stroge recenzije još određeno čekanje u inkubatoru na provjeri do godine dana, da se mogu dotjerati i uvažiti primjedbe prije objave teksta na internetu.
  • Poluprazni kratki naslovi ovdje se više ne uvrštavaju i tako je osigurana najviša kvaliteta, ali i usporen rast ove elitne enciklopedije.

Simbolična maskota za Citizendium je simbol starog ključa za gradska vrata. Zasad postoji samo u angloameričkoj verziji, ali se od 2009. predviđaju i druge varijante na nekim svjetskim jezicima (vjerovatno njemački i španski), a kriteriji za to još nisu poznati.

Wikiweise[uredi | uredi izvor]

Wikiweise je elitna njemačka enciklopedija poluotvorenog tipa i među prvim akademskim enciklopedijama na internetu gdje se razvija od 2005. Pretežno je namijenjena za vaspitane, univerzitetske i akademske korisnike, te studente i gimnazijalce na njemačkom govornom području srednje Evrope.

Glavni osnivač je Ulrich Fuchs, a dosad ima oko 4400 razrađenih tekstova. Kao i za Citizendium, ovdje je čitanje slobodno, a saradnici se prijavljuju sa punim imenom, prezimenom, titulom i adresom. Tekstovi prije objave i uvrštenja prolaze stručnu recenziju uredništva, prije su imali BSD-licencu a danas su pod GNU-licencom.

Cassiopedia[uredi | uredi izvor]

Cassiopedia ili The True Encyclopedia je zapravo dotjerana poluotvorena kopija engleske Wikipedije. Glavni urednik je Jimmy Wales iz Floride (ranije među osnivačima Wikipedije), izdvajanje je najavljeno od 2003, a na internetu je kao posebna wiki dohvatna uglavnom od 2005. Nastaje tako da je dosad iz glavne Wikipedije kopirano preko 1.400.000 engleskih članaka tj. svi osim polupraznih naslova, te su zatim provjereni i prepravljeni. Zato je po broju tekstova Cassiopedia danas druga nakon Wikipedije.

Slobodno je i besplatno čitanje, ali ne uređivanje: svi pisci i urednici prijavljuju se imenom, adresom, telefonom, kvalifikacijama i stručnim tekstom za provjeru. Novosti i izmjene bez javne diskusije odobrava ekspertna redakcija koja se većinom bavi preradom kopiranih članaka iz Wikipedije. Svaki autor može napisati tek 1 novi stručni tekst (jer ne primaju sveznalice) i ne prihvataju masovnu "linkomaniju" nego tek glavne stručne linkove. Pretjerano neutralni koncept ovdje je doveden u konzervativnu krajnost tradicionalne zastarjelosti.

Nova svjetska enciklopedija[uredi | uredi izvor]

New World Encyclopedia iz Amerike je nova neprofitna enciklopedija na internetu od 2007., gdje postoji samo na engleskom. Sada je još u opitnoj fazi s nekoliko stotina tekstova, a kao elitna akademska enciklopedija treba službeno izaći na internet od 2008.

Baide Wiki[uredi | uredi izvor]

BaideWiki ili najnoviji domaći naziv Baide-Baiku (= 'Bijeli sveznadar'), nova je kineska wiki-enciklopedija poluotvorenog tipa. Početkom 2006. izdvojena je od glavne Wikipedije zbog "nesređenog" uređivanja i ideopolitičkog nametanja "amerikanizma" kroz Wikipediju. Kao svjetska i informatička velesila (kupnja IBM-a itd.), kineska vlast sada ulaže ogromna sredstva za internet, pa je BaideWiki obilno sponzorisana uz moćne besplatne servere, nakon čega je u Kini tehnički ukinuto gledanje Wikipedije i obratno (BaideWiki izvan Kine), pa ovime već počinje svjetski "wiki-rat".

BaideWiki sada ima golemi broj blizu pola milijarde saradnika (više od Wikipedije), a porast joj je daleko najbrži na internetu. Nakon godine i po već je brojem prestigla drugu, njemačku Wikipediju i sada ima preko 950.000 tekstova, a streloviti porast je preko 5.000 novih članaka dnevno ili oko 40.000 nedeljno, pa za koju godinu možda dostigne i glavnu Wikipediju. Pristup je slobodan i džabe, a novosti i dopune idu samo preko stručne redakcije koja traži određenu kvalitetu ali i pozitivan pristup kineskim temama. Nažalost je ograničena samo na kineski jezik i pismo, pa je zbog nepristupačnosti za nas i Evropu od slabe koristi.

Wiki Znanie[uredi | uredi izvor]

To je autonomna internetska enciklopedija na ruskom jeziku koja obuhvata niz opštih tema, ali je najviše naslova iz bivše teritorije Sovjetskog Saveza. Najviše unešenih tekstova su prema ruskoj varijanti poznate enciklopedije Brockhaus. Za razliku od većine enciklopedija na internetu, ova se uglavnom finansira unošenjem trgovačkih reklama i spamova među svoje tekstove, a po konceptu je približno na prelazu između otvorene i poluotvorene enciklopedije.

Conservapedia[uredi | uredi izvor]

Američka Konzervativna enciklopedija je specifičan tip poluotvorene enciklopedije, koji se uglavnom bazira na desno-konzervativnom pristupu, a na kraju dokumentarnih tekstova su redovno oštre i opsežne kritike protiv liberalizma, ljevičarstva, darvinizma, seksualnih alternativa i sličnih alternativnih pokreta. Također preko interneta povremeno vode "wiki-ratove" s nekim liberalnim glasilima (npr. Nature i slični). Korisna je zbog šireg pluralističkog uvida u razna shvatanja jer sadrži neke, često prešućene teme koje su u većini drugih izvora na internetu izostavljene.

Ranije odumrle enciklopedije[uredi | uredi izvor]

Prije glavne Wikipedije do 1999, na internetu uglavnom nije bilo pravih otvorenih enciklopedija tipa Wiki, nego tek desetak početnih pokušaja poluotvorenih enciklopedija s prenešenim ili poručenim gotovim tekstovima izabranih saradnika, koje se moglo tek besplatno čitati, ali bez naknadne prerade. Od ovih su najvažnija dva pokušaja koji su već dugo ugašeni:

  • Infopedia je bila prvi poznati opit organizovane javne enciklopedije na internetu od 1993.
  • Nupedia traje od 1999-2003, kao opitni prethodnik Wikipedije je tehnički i organizaciono već naprednija, a vodio ju je L.M. Sander (danas vodi novi Citizendium).

Zatvoreni komercijalni tip[uredi | uredi izvor]

To je elektronska varijanta klasičnih enciklopedija prilagođenih internetu, koje postavljaju profitne kompanije te se izrađuju i koriste na komercijalnoj bazi. Izbor traženih tema i kvalitetnu izradu teksta ovdje osiguravaju plaćeni stručnjaci, uglavnom s akademskim titulama i radnim iskustvom na pripadnoj problematici. Osim preko interneta, ove zatvorene enciklopedije prodaju se i preko alternativnih elektronskih medija (npr. DVD i slično).

Kao i za druge komercijalne projekte na internetu, korištenje takvih digitalnih enciklopedija uglavnom je moguće uz plaćanje naknade za autorska prava, te su njihovo kopiranje i prenos time ograničeni. Zbog reklame i profitnog privlačenja novih korisnika, ovdje je moguć tek ograničeni poluslobodni uvid u poneke reprezentativne tekstove kroz 1 - 3 mjeseca za svakog korisnika. U ovoj komercijalnoj grupi zatvorenih enciklopedija dva su glavna primjera na internetu: Britannica i Encarta.

Encyclopaedia Britannica[uredi | uredi izvor]

Poznata Enciklopedija Britannica je dosada najvažnija među zatvorenim komercijalnim enciklopedijama na internetu, koja je dijelom usporediva s velikom i otvorenom Wikipedijom (o toj usporedivosti se povremeno vode uzastopne diskusije na internetu). To je zapravo digitalizirana varijanta štampane Britanske enciklopedije, koja u najnovijem izdanju sadrži 32 uvezana sveska. Slično digitalizirano izdanje, od 2007, ima sada i poznati njemački "Brockhaus".

Encarta Microsoft[uredi | uredi izvor]

MS Encarta je manja priručna višejezična enciklopedija kompanije Microsoft, koja je uz naplatu bila dostupna preko interneta i DVD-a, kao prilog uz drugi softver za novije Windowse. Obuhvatala je oko 68.000 natuknica u paralelnim varijantama na osam glavnih svjetskih jezika. Njen nedostatak u odnosu na Britansku enciklopediju je manji broj i slabija kvaliteta tekstova, ali je prednost bila njena višejezičnost.

Druge zatvorene enciklopedije[uredi | uredi izvor]

Izvan ove dve glavne komercijalne enciklopedije, na internetu je poznato još dvadesetak manjih zatvorenih enciklopedija ili digitalnih leksikona, uglavnom za pojedina uža stručna područja. Neki od njih se dosada uzastopno proširuju i umnožavaju, ali su mnogi nakon kraćeg početnog razvoja sada već ugašeni i nestali s interneta.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: