Istočni Jerusalem

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Karta istočnog Jerusalema

Istočni Jerusalem je ime koji se koristi za djelove Jerusalema koji su poslije Izrelsko-Arapskog rata u 1948. godine došle pod kontrolu Jordana. Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je preuzeo i ove djelove Jerusalema. Pripajanje istočnog Jerusalema kao i ostatka Zapadne obale nikad nije prihvaćeno od strane međunarodne zajednice. Zbog ovoga pravni status Jerusalema još uvijek nije rješen.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Istočni Jerusalem obuhvaća oko 70 kvadratnih kilometara, uključujući Stari grad, te većinu arapskih dijelova grada izvan zidina, što obuhvaća arapski, uglavnom trgovački dio sjeverno od zidina sa glavnom ulicom Salah ed-Din, Maslinsku goru na istok i naselje Siloam južno od zidina grada. Iz toga je izuzeto brdo „Scopus“ (heb. Har HaCofim; bos. Brdo izviđača) koje čini najsjeverniji dio Maslinske gore s Hebrejskim sveučilištem, koje je i prije 1967. godine bilo enklava pod izraelskom upravom.

U ovom se dijelu Jerusalema nalaze neka od najsvetijih mjesta triju monoteističkih religija: kršćanstva, islama i judaizma, kao što su Zapadni zid (tzv. Zid plača), Džamija al-Aqsa, i Crkva sv. Groba.

Izraelsko-palestinski sukob[uredi | uredi izvor]

Palestinci traže Jerusalem za svoj glavni grad, što Izrael odbija prihvatiti. Bio je pod vlasću Jordana od izraelskog rata za nezavisnost 1948. godine do Šestodnevnog rata 1967. godine, kad ga je okupirao Izrael. Većinsko, arapsko stanovništvo Istočnog Jerusalema ima tek ograničena građanska prava, budući da ne pripadaju ni Palestinskoj Narodnoj Samoupravi, a ni državi Izrael u punom smislu. Tako, imaju pravo na izraelsku ličnu kartu, ali ne i na izraelski pasoš.



Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Istočni Jerusalem koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: