Ivan II, vojvoda Akvitanije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Ivan od Gaunta)
Ivan od Ghenta
Vojvoda Akvitanije
Vladavina1390-1399
PrethodnikRikard II
NasljednikHenrik III
SupružnikBlanka Lankasterska
Konstancija Kastiljska
Katherine Swynford
DjecaFilipa Lankasterska
Elizabeta Lankasterska
Henrik IV, kralj Engleske
Katarina Lankasterska
John Beaufort, 1. vojvoda od Somerseta
Henry Beaufort
Thomas Beaufort
Joan Beaufort
DinastijaLancaster
OtacEduard III, kralj Engleske
MajkaFilipa od Hainaulta
Rođenje6. mart 1340.
Ghent
Smrt3. februar 1399.

Ivan II ili Ivan od Ghenta (6. mart 1340 - 3. februar 1399) je bio akvitanski vladar od 1390. do 1399. godine. Bio je treći sin engleskog kralja i akvitanskog vojvode Eduarda III i njegove supruge, Filipe od Hainauta.

Kao i mnogi engleski srednjovjekovni prinčevi i princeze, poznat je po mjestu svoga rođenja - u njegovom slučaju to je bio Ghent, tada u Engleskoj nazivan Gaunt. Bio je iznimno utjecajan za vrijeme vladavine svoga maloljetnog bratića, Rikarda II. Bio je de facto vladar Engleske za vrijeme Rikardove maoljetnosti, a njegove odluke o povećanju poreza izazvale su Seljački ustanak Wata Tylera. Kako bi smanjio moć i uticaj Katoličke crkve, podržavao je reformatora Johna Wyclifa.

Prvi brak: bogaćenje u Engleskoj[uredi | uredi izvor]

Godine 1360. oženio je svoju rodicu u trećem koljenu, Blanku, kćerku 1. vojvode od Lancastera. Nakon smrti vojvode od Lancastera, Blanka i Ivan su naslijedili polovinu njegove zemlje i titulu grofa od Lancastera, dok su Blankina starija sestra Matilda i njen muž naslijedili drugu polovinu i ostatak titula. Matilda je, uprkos dva braka, umrla ne ostavivši iza sebe nasljednika, te su Blanka i Ivan naslijedili i njen dio zemlje i titula. Dana 13. novembra 1362. godine otac mu je dao titulu vojvode od Lancastera, koja je izumrla smrću njegovog punca. Ivan je tada posjedovao preko trideset zamaka po Engleskoj i Francuskoj, a njegovo domaćinstvo je odgovaralo kraljevskom statusu.

Drugi brak: borba za kastiljsku krunu[uredi | uredi izvor]

Godine 1371, nakon smrti prve supruge, oženio je kastiljsku infantu Konstanciju, kćerku jedinicu zbačenog i pogubljenog kastiljskog kralja Petra, koja je polagala pravo na tron koji je preuzeo njen vanbračni poluamidža, Henrik II. Po njihvom braku Ivan je uzeo titulu kralja Kastilje i Leona. Pokušao je izvršiti invaziju na Kastilju 1386. godine i oteti vlast Henriku II, ali se nedugo po njegovom odlasku stanje u Engleskoj znatno pogoršalo i došlo na rub građanskog rata, zbog čega se morao vratiti nazad.

Potomci[uredi | uredi izvor]

Ivanovi zakoniti potomci, poznati kao Lankasterci, uključivali su trojicu kraljeva: Henrika IV, Henrika V, i Henrika VI. Njegova kćerka, Filipa Lankasterska, bila je portugalska kraljica kao supruga kralja Ivana I, pa je Ivan tako predak portugalskih monarha počevši od kralja Eduarda. Njegova kćerka iz drugog braka sa kastiljskom infantom Konstancijom, Katarina Lankasterska, bila je kraljica Kastilje kao supruga kastiljskog kralja Henrika III. Pored djece rođene iz triju brakova, Ivan je imao i vanbračnu kćerku sa ljubavnicom s kojom je bio u vezi prije prvog braka i djecu sa ljubavnicom koja mu je kasnije postala treća supruga. Djeca sa Katherine Swynford rođena su prije njihovog vjenčanja, ali kasnije su ozakonjena iako im je bilo oduzeto pravo na tron. Kasnije će ipak Ivanov potomak, Henrik Tudor, postati kralj i osnovati dinastiju Tudor.

Naslijeđe[uredi | uredi izvor]

Nakon Ivanove smrti 1399. godine njegovi posjedi su bili pripojeni Kruni budući da je kralj Rikard II bio protjerao Ivanovog sina i nasljednika, Henrika Bolingbrokea. Ivan je sakranjen pored svoje prve supruge.


Vladarske titule
Prethodnik:
Rikard II
Vojvoda Akvitanije
13901399
Nasljednik:
Henrik III