Ivana Brlić-Mažuranić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić 1898. godine
Rođenje (1874-04-18) 18. april 1874.
Ogulin, Austro-Ugarska
Smrt21. septembar 1938(1938-09-21) (64 godine)
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
ZanimanjeKnjiževnica
JezikHrvatski
NacionalnostHrvatica
Period1902–1937.
ŽanrDječija književnost
Suprug(a)Vatroslav Brlić

Ivana Brlić Mažuranić (18. april 1874 – 21. septembar 1938) bila je hrvatska književnica. Njen djed Ivan Mažuranić napisao je poznati ep Smrt Smail-age Čengića. Otac joj je bio poznati književnik i historičar Vladimir Mažuranić. Iz ove porodice potekli su još Matija, pisac putopisa Pogled u Bosnu, Vladimir Fran Mažuranić, autor zbirke pripovjedaka Lišće.

Jedan dio djetinjstva provela je u rodnom gradu, a preostali u Zagrebu, u djedovoj kući. Udala se u 18. godini za dr. Vatroslava Brlića, uglednog hrvatskog političara, i otad je živjela u Slavonskom Brodu, gdje su i nastala sva njena djela. Bila je vrlo obrazovana i načitana, govorila je i pisala francuski, njemački, ruski i engleski jezik. Nakon duge borbe sa depresijom izvršila je samoubistvo 21. septembra 1938. u Zagrebu.

Djela su joj imala velik broj izdanja i prevedena su na petnaestak jezika. Brlić-Mažuranić je prva književnica akademik, a četiri puta predložena je za Nobelovu nagradu za književnost.[1][2][3][4] Često nazivana hrvatskim Andersenom (zbog njene virtuoznosti kao pripovjedača za djecu) i hrvatskim Tolkienom (zbog posezanja u fantastični svijet mitologije), Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječije književnosti.

O njenim djelima pisao je Muris Idrizović u svojoj kritici Čudesni svijet bajke.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Valjani i nevaljani – pripovijetke i pjesme za dječake (vlastito izdanje, Zagreb, 1905)
  • Škola i praznici – zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905)
  • Slike – pjesme (štamparija C. Albrechta, Zagreb, 1912)
  • Čudnovate zgode šegrta Hlapićaroman za djecu (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913)
  • Priče iz davninebajke (Matica Hrvatska, 1916)
  • Knjiga o omladini – crtice (vlastito izdanje, Zagreb, 1923)
  • Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi ("Tipografija" d. d., Zagreb, 1934–35)
  • Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata – roman (Knjižara "Vasić", Zagreb, 1937)
  • Srce od licitara – pripovijetke i pjesme za omladinu, Zagreb, 1939)
  • Basne i bajke (HIBZ, Zagreb, 1945)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nomination Database – Literature (1931)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.
  2. ^ "Nomination Database – Literature (1935)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.
  3. ^ "Nomination Database – Literature (1937)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.
  4. ^ "Nomination Database – Literature (1938)". Nobelprize.org. Pristupljeno 26. 2. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]