Ivo Komšić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ivo Komšić
37. gradonačelnik Sarajeva
Vrijeme na vlasti
27. mart 2013 – 6. februar 2017.
PrethodnikAlija Behmen
NasljednikAbdulah Skaka
Rođenje (1948-06-16) 16. juni 1948 (75 godina)
Kiseljak, FNRJ
EtnicitetHrvat

Ivo Komšić (rođen 16. juna 1948) bosanskohercegovački je profesor, političar i bivši gradonačelnik Sarajeva. Po okončanju srednjoškolskog obrazovanja upisuje Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu-Odsjek za filozofiju i sociologiju. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu magistrirao je 1977. godine sa temom „Pojam prirode i povijesti u Hegelovom i Marxovom djelu“. Na istom fakultetu doktorirao je u junu 1985. godine na temi „Dijalektika robnog oblika (Pretpostavke dijalektike diskontinuiteta u Marxovom Kapitalu).

Ivo Komšić radio je kao srednjoškolski profesor filozofije i sociologije do 1977. godine, a zatim kao asistent na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na predmetu Osnovi marksizma do 1979. godine.

Nakon toga prelazi na Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu gdje ponovo biva biran u zvanje asistenta na predmetu Sociologija rada i politike. U nastavničko zvanje docenta biran je 1986. godine, u zvanje vanrednog profesora 1990. godine, a u zvanje redovnog profesora 2000. godine. Za dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izabran je 2010. godine. Prof. Komšić do sada je objavio pet knjiga: „Dijalektika robnog oblika“, „Automatizacija i humanizacija“, „Preživljena zemlja- Tko je kada i gdje dijelio BiH“ i „Socijalna moć uma“, "Tuđmanov Haški profil - Udruženi zločinački poduhvat na BiH". Uskoro iz štampe izlazi knjiga „Vrijeme sijenki“, a u pripremi je knjiga „Teorija socijalne pulsacije“. Knjige “, „Preživljena zemlja- Tko je kada i gdje dijelio BiH“ i „Socijalna moć uma“ su prevedene na engleski jezik. Objavio je veliki broj naučnih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima. Bio je urednik časopisa za filozofiju i društvenu teoriju Dijalog, predsjednik Udruženja za sociologiju BiH, te učesnik na velikom broju naučnih i kulturnih skupova.

Na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine Ivo Komšič je učestvovao u izboru za člana Predsjedništva RBiH, kao kandidat Socijaldemokratske partije (SKBiH-SDP). Početkom rata u BiH 1992. privremeno radi u Ministarstvu odbrane kao dobrovoljac. Blokada grada Sarajeva zatiče ga u rodnom Kiseljaku gdje se priključio radu humanitarne organizacije „Caritas“. Nakon raspada Predsjedništva RBiH početkom novembra 1993. godine, na osnovu izbornih rezultata iz 1990. godine, Ivo Komšić, zajedno sa Nijazom Durakovićem, Ejupom Ganićem, Stjepanom Kljuićem, Tatjanom Ljuić-Mijatović, Mirkom Pejanovićem, Mirom Lazović i Alijom Izetbegovićem, kao predsjednikom, postaje član ratnog Predsjedništva RBiH, tada najvišeg i međunarodno priznatog izvršnog organa Republike Bosne i Hercegovine od proglašenja njene nezavisnosti do Dejtonskog mirovnog sporazuma, a u čijoj nadležnosti je bila i vrhovna komanda nad oružanim snagama RBiH u cijelosti, uključujući i Armiju RBiH i MUP RBiH. Zahvaljujući političkom djelovanju ratnog Predsjedništva RBiH očuvane su granice i međunarodni subjektivitet BiH, kao međunarodno priznate države ravnopravnih građana, naroda BiH – Bošnjaka, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive, te je ostvarena međunarodna podrška za okončanje ratnih sukoba i potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Komšićev politički doprinos manifestvovao se i kroz aktivnost organiziranja Općeg Sabora Hrvata Bosne i Hercegovine, održanog 6. februara 1994. godine i poziciju predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća. Ovaj Sabor je usvojio mirovni plan na temelju kojeg je nastao Vašingtonski sporazum i na osnovu kojeg je došlo do uspostavljanja mira između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Time se prof. Komšiću pripisuje i značajan doprinos na stvaranju nove konstitucije BiH zasnovane na federaciji kantona, sa precizno utvrđenim brojem kantona, njihovom teritorijom i brojem stanovnika.

Komšić je učestvovao u gotovo svim mirovnim pregovorima o BiH.

U periodu od 2000. do 2002. godine bio je na funkciji predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Od 2006. godine do 2008. godine bio je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

U periodu od 2013. godine do 2017. godine na temelju odluke Gradskog vijeća Grada Sarajeva vrši funkciju gradonačelnika Grada Sarajeva.

U augustu 2014. godine pokreće sistem "Gradonačelnik odgovara" putem kojeg ga svi građani Sarajeva mogu neposredno kontaktirati koristeći aplikaciju na internetskoj stranici www.gradonacelniksarajeva.ba.

Prema političkom uvjerenju je socijaldemokrat. Potpredsjednik je Unije socijaldemokrata-Unije za sve nas (USD).

Oženjen je i otac troje djece.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Političke funkcije
Prethodno
Alija Behmen
2009–2013.
Gradonačelnik Sarajeva
2013–2017.
Poslije 
Abdulah Skaka
2017–2021