Izbojak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Izbojak drveta se razvija svake godine iz vršnog ili bočnih pupoljaka na grančicama. On na sebi nosi pupoljke, lišće, ponekada cvjetove i plodove. Prvi izbojak jedne biljke je onaj koji izrasta iz klice. U zavisnosti od dužine koju postižu, izbojci se dijele na dugoraste i kratkoraste.

  • Kratkorasti izrastu godišnje samo nekoliko mm i nose listove i cvjetove i obično na vrhu izbojka vršni pupoljak. Iz ovoga iduće godine izrasta novi kratkorast, odnosno prethodni produžava svoj rast za koji mm, ali može izrasti i dugorast. To znači da se na drveću može naći i takav izbojak koji je više godina rastao kao kratkorast, a onda kao dugorast.
  • Dugorasti u krošnji imaju ulogu da je prošire u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Time drvo dobija veću površinu za korištenje sunčeve svjetlosti i atmosfere. Izbojci daju iz svojih pupoljak nove izbojke. Ovo grananje kod nekih vrsta je pravilno, a kod nekih nepravilno.

Debljina izbojaka drveća prilagođena je uslovima opterećenja, kao što su lišće i snijeg. Viseći izbojci kod nekih vrsta (breza, žalosna vrba) su obično tanki i kod njih je potrebna otpornost samo na vuču – istezanje.