Jajovodi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Jajovod)
Jajovod
(Fallopijeve tube)
Uterus and fallopian tubes
Poprečni presjek Fallopijeve tube, histološki obojena, izgled pod mikroskopom
Detalji
LatinskiTuba uterina
Grčki jezikSalpinks
SistemŽenski reproduktivni sistem
Tubske grane jajničke arterije, tubska grana maternične arterije preko mezosalpinksa
Slabinski limfni čvorovi
Identifikatori
Gray'sp.1257
TAA09.1.02.001
FMA18245
Anatomska terminologija

Jajovod ili Fallopijeve tube, poznate i kao maternične tube ili salpinge (singular salpinks), su cijevi koje se protežu od maternice do jajnika i dio su ženskog reproduktivnog sistema.[1] Oplođeno jaje prolazi kroz jajovodne cijevi od jajnika sisara do maternice. Fallopijeve cijevi su jednostavni stub epitela s nastavcima nalik na dlaku zvanim cilija koje nose oplođeno jaje. U kičmenjaka sisara ekvivalent je jajovod.

Naziv Falopijeve tube potiče od imena katoličkog svećenika i anatoma Gabriela Falloppija, po kojem su također imenovane druge anatomske strukture.

Unutrašnji reproduktivni sistem žene

Izgled i građa[uredi | uredi izvor]

Jajovodi su mišićno sluzokožni organi. Cjevastog su oblika, blago nakrivljeni. Njihova dužina iznosi između 8 i 14 cm. Povezani su sa gornjim dijelom materice, tačnije sa rogom materice, i smješteni su na oba njena kraja. Drugi kraj jajovoda je slobodan u maloj karlici ili pelvisu. Služe kao tuneli kojima se do materice dopremaju jajne ćelije iz jajnika. Njima se također kreću i spermatozoidi, jer se oplodnja jajne ćelije dešava u njima.

Oplodnja[uredi | uredi izvor]

Ovulacijom iz de Grafovog folikula zrela jajna ćelija dospijeva u lumen jajovoda, gdje biva opkoljena spermatozoidima koji nastoje prodrijeti u nju. Po probijanju spoljašnje opne jajne ćelije i ulaska spermatozoida u nju, dolazi do zgušnjavanja opne koja na taj način sprečava ostale spermatozoide da prodru u nju. Pri prodoru u jajnu ćeliju dolazi do mješanja sadržaja spermatozoida sa jedrom jajne ćelije.

Oplođena jajna ćelija pod djelovanjem peristaltičkih pokreta jajovoda i vodene struje koja nastaje kretanjem treplji epitela u tubama dospijeva u šupljinu materice i tada dolazi do nidacije, odnosno implantacije oplođenog jajašceta.

Regije[uredi | uredi izvor]

Razlikuju se četiri regije jajovoda od jajnika prema uterusu:

  • Infundibulum tubae uterinae - koji sadrži fimbrije
  • Ampulla tubae uterinae - najčesće mjesto oplodnje
  • Isthmus tubae uterinae
  • pars interstitialis s. pars uterina - materični dio jajovoda

Infundibulum tubae uterinae je dug oko 2 cm i ima oblik lijevka. Na njemu se nalaze fimbrije, prstasti nastavci, deset do petnaest njih, a najduža je fimbria ovarica. Ampulla tubae uterina, mjesto gdje se najčešće dešava oplodnja, se nalazi odmah pored infundibuluma, a njena dužina iznosi od 6 do 8 mm. Na nju se nadovezuje isthmus tubae uterinae čija dužina iznosi 3 do 4 cm i koji dopire do odgovarajućeg roga uterusa.

Histologija[uredi | uredi izvor]

Prosječna debljina zida jajovoda iznosi 2 do 3 mm i sastavljen je od tri sloja:

  • serozni omotač (tunica serosa)
  • mišićni sloj (tunica muscularis)
  • sluzokoža (tunica mucosa)

Oboljenja[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Colvin, Caroline Wingo; Abdullatif, Hussein (1. 1. 2013). "Anatomy of female puberty: The clinical relevance of developmental changes in the reproductive system". Clinical Anatomy (jezik: engleski). 26 (1): 115–129. doi:10.1002/ca.22164. ISSN 1098-2353. PMID 22996962.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]