Koza

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Jarac)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Domaća koza
Irska koza
Irska koza
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Klasa Mammalia
Red Artiodactyla
Porodica Bovidae
Potporodica Caprinae
Rod Capra
Vrsta Capra aegagrus
Podvrsta C. a. hircus
Trojno ime
Capra aegagrus hircus
Linnaeus, 1758.

Domaća koza (Capra aegagrus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala privredno korištena domaća životinja. Zajedno s ovcama dio su roda Capra unutar porodice Bovidae. Ženku ove vrste naziva se isto kao i cijeli rod "koza", dok je naziv mužjaka "jarac" a mladunčeta "jare".

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Domaća koza vodi porijeklo od divljih koza. Domestikacija se odvijala vjerovatno još tokom 11. vijeka p. n. e. na području Bliskog istoka, po svoj prilici južnog Levanta ili Zagrosa. Obično se pretpostavlja, da domestikacija vrlo brzo dovodi do morfoloških promjena na skeletu takvih životinja kao što je promjena na rogovima, i njihova manja veličina. Arheološki nalazi istražuju se radi utvrđivanja spola i starosti životinja kako bi se razdvojili nalazi domestikovanih od ulovljenih pripadnika populacija.

  • Nalazišta koja dokazuju rano domestikacija koza su:
    • Ganj Dareh, Irak, 9,000 - 7,500 godina p. n. e. Ovdje se kao dokaz postojanja domestikacije navodi da su klani prije svega muški primjerci, a ti su bili značajno manji od današnjih divljih koza.
    • Ali Kosh, Irak, 7.500 - 5.500 godina p. n. e. Ovdje se kao dokaz navodi pretežnost mladih životinja, zajedno s promjenama u korijenu rogova.

Privredno značenje[uredi | uredi izvor]

Ljudi koriste kozje meso, kožu, mlijeko i kostrijet. Ako imaju na raspolaganju sve dijelove biljki jedu oko 60% listove i stablasto bilje, oko 20% zeljasto bilje i samo oko 20% travu. Vrlo su skromnih zahtjeva, jer im je probava izrazito efikasna. Često ih se naziva i sirotinjskom kravom, jer ih je lakše hraniti i držati ako se nema puno prostora i dovoljno hrane. Ranije, a i danas drže se većinom u brdovitijim krajevima jer su radi svojih sposobnosti penjanja primjerene i za područja u kojima se goveda ne mogu držati. Na našim prostorima skoro uvijek se drže zajedno sa ovcama.

Koze mogu uništiti biljni pokrov čitavih područja i time doprinijeti dezertifikaciji, jer pojedu gotovo svo bilje, zajedno s korijenjem.

Koze su se sve do početka 20. vijeka često koristile i za vuču. Iznenađujuće snažne koze uprezale su se u kočije ili kola, a ako nije bilo na raspolaganju većih životinja, koristile su se i za oranje. U Tibetu su se koze koristile za transport soli.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Danas su domaće koze rasprostranjene u svim dijelovima svijeta, s izuzetkom krajnje hladnih područja. Širom zemljine kugle mornari su ostavljali žive domaće koze kao zalihu hrane za moguće brodove u prolazu, gdje su vremenom podivljale. Na mnogim takvim ostrvima, kao na primjer na Galapagosu, podivljale koze imale su razorni uticaj na autohtonu floru i faunu. Radi toga, na mnogim ostrvima ove koze su svjesno istrijebljene. Podivljalih domaćih koza ima i u Australiji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: