Jeleč
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Na ovoj stranici se koriste jedan ili više šablona koji ne postoje. Uklonite ili napravite nepostojeće šablone i zatim uklonite ovaj šablon. |
Jeleč je srednjovjekovno naselje u župi Bistrici u posjedu roda Kosače.
Selo Jeleč smješteno je u dolini rijeke Govze i oko ušća njene pritoke Krupice u sjevernom podnožju Zelengore. Uzima se da je Jeleč ležao u župi Govzi (Gobza, Gobsa). On je glavni trg u gornjem toku rijeke Drine. Jeleč je imao svoj utvrđeni grad, koji se danas zove Gradina i naselje ispod njega – Podjeleč. Neki smatraju da su Jeleč i Podjeleč pripadali župi Bistrici. Okolina Jeleča bogata je stećcima koji ukazuju na jaku naseljenost kraja. Trgovci su putovali u Jeleč i Podjeleč preko Nevesinja, Konac-Polja i Gacka.
Jeleč je 1410-1411. držao knez Vuk Hranić, brat vojvode Sandalja Hranića Kosače. Kada je Vuk umro 1424. njegove zemlje je naslijedio njegov brat knez Vukac Hranić. Dokumenti pominju 1420. da je Vukota Nemio iz Podjeleča čovjek Vuka Hranića. Nešto kasnije, 1427. za njegovog sina Radonju se kaže da je čovjek kneza Vukca Hranića.
U osmansko doba, Jeleč je kasaba sa desetinama dućana, džamijom, medresom. Evlija Čelebija ga spominje u svom putopisu i kaže da ima 40 dućana. Jeleč su u Prvom svjetskom ratu spalili Crnogorci. U Drugom svjetskom ratu je stradao od četnika. Istu sudbinu je doživio i u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Danas u Jeleču postoji, nakon rata obnovljena džamija Sinan-paše, osnovna škola i nekoliko desetina porodičnih kuća, dok medresa nije obnovljena nakon spaljivanja u Prvom svijetskom ratu.
