Jelena Nelipčić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Jelena Nelipčić
Kraljica Bosne
Vladavina 1416 - septembar 1418.
Prethodnik Kujava Radinović
Nasljednik Doroteja Gorjanska
Krunidba nepoznato
Supružnik Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Stjepan Ostoja
Djeca Balša Hercegović ?
Dinastija Nelipčić
Otac Ivan II Nelipčić
Majka Margareta Merini
Rođenje oko 1377
nepoznato
Smrt april ili maj 1422. godine
neki zatvor
Mjesto sahrane nepoznato

Jelena Nelipčić (ili Nelipić; umrla 1422)poznata kao Jelena Margareta Nelipčić Cetinska je bila splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, te kasnije bosanska kraljica kao treća od tri supruge kralja Stjepana Ostoje.

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Jelena je rođena u uticajnoj plemićkoj porodici Nelip(č)ića, koji su bili gospodari cetinske županije. Bila je kćerka kneza Ivana II Nelipčića i njegove supruge Margarete[1], koja je vodila porijeklo od splitske plemićke porodice Merini, te tako sestra cetinskog kneza Ivaniša Nelipčića.

Ne može se utvrditi tačan datum njenog rođenja, kao što se ne može ni utvrditi datum sklapanja braka njenih roditelja.[1] Ipak, može se pretpostaviti da je u trenutku smrti svoga oca 1379. godine bila još sasvim mlada.[1]

Splitska vojvotkinja[uredi | uredi izvor]

Prvi brak je sklopila s vojvodom Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem. Ovaj brak je sklopljen 1401. godine.[1] Jelena je tokom svog prvog braka igrala značajnu ulogu u upravljanju muževim posjedima.[1] Kao splitska vojvotkinja, Jelena je naredila izrađivanje rake svetog Dujma.[2]

Godine 1416. Jelena je ostala udovica. Moglo se očekivati da će ona muževom smrću izgubiti moć. Međutim, Jelena je pokazala spremnost da se nosi s novom situacijom.[1] Kao udovica moćnog plemića, vojvotkinja Jelena je bila gospodarica njegovih posjeda. Dio svojih posjeda, uključujući Omiš, Jelena je prepustila svome bratu.[1] Ovakva raspodjela Hrvojevih posjeda nije odgovarala bosanskom kralju Stjepanu Ostoji.

Bosanska kraljica[uredi | uredi izvor]

Iste godine kada je izgubila prvoga muža, Jelena se udala za kralja Ostoju koji se upravo bio razveo od svoje druge supruge, Kujave Radenović. Jelena se kao supruga kralja Ostoje i kraljica Bosne spominje prvi put u jednom dubrovačkom pismu upućenom ugarskom kralju Sigismundu.[1] Ostoja je oženio Jelenu kako bi došao do vlasti nad posjedima koje je Jeleni ostavio njen prvi suprug.[3] Između ostalog, Jelena je u brak s Ostojom donijela Plivsku i Lučku župu s Jajcem.

Jelenin drugi brak trajao je mnogo kraće od prvog, samo dvije godine, budući da 1418. godine ostaje udovica po drugi put. O životu koji je vodila kao udovica bosanskog kralja izvještavaju samo dubrovačke vijesti.[1] Naime, kraljica Jelena je u Dubrovniku imala kuću koju je 1412. godine dobila na poklon od svog prvog supruga.[1] Bosansku krunu je naslijedio njen posinak, Stjepan Ostojić, čime je Jelena izgubila svoj položaj, a do moći i uticaja je ponovo došla njegova osvetoljubiva majka Kujava. Iako se moglo očekivati suprotno, Jelena nije napustila Bosnu, već je prihvatila borbu; između kraljica su neprekidno bjesnili sukobi koji su slabili državu iznutra i izazivali uplitanje Osmanlija.[4] Ti sukobi su okončani u ljeto 1419. godine kada je Jelena, usamljena i bez podrške, završila zatvorena. Njen posinak je konfiscirao kuću u Dubrovniku i ostale posjede koje je bila naslijedila od prvog muža. Tri godine kasnije kraljica Jelena je umrla u zatvoru[1], ubijena[4][1] po naređenju kraljeve majke Kujave.[5]

Potomstvo[uredi | uredi izvor]

Stariji izvori Jelenu Nelipčić smatraju majkom Balše Hercegovića[4], sina Jeleninog prvog muža Hrvoja. Noviji izvori to osporavaju,[1] a Dubravko Lovrenović tom pitanju posvećuje posebnu pažnju.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Da li je Jelena Nelipčić bila majka Balše Hercegovica, Dubravko Lovrenović, Istorijski zbornik 7, Banja Luka, 1986
  • Jelena Nelipčić, splitska vojvotkinja i bosanska kraljica, Dubravko Lovrenović, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Zagreb, 1987

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k l m Sveučilište u Zagrebu. Institut za hrvatsku povijest; Radovi, 1987.
  2. ^ Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, 2000.
  3. ^ John Van Antwerp Fine, Bosnian Institute; The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.
  4. ^ a b c Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
  5. ^ Željko Fajfrić, Kotromanići, 2000.


Titule po braku
Prethodnik:
Kujava Radinović
Kraljica Bosne
1416-1418
Nasljednik:
Doroteja Gorjanska