Jennifer Capriati

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jennifer Capriati
Država SAD
Rođenje (1976-03-29) 29. mart 1976 (47 godina)
New York City, New York, SAD
Visina170 cm
Težina73 kg
Prof. početak5. 3. 1990.
Ruka kojom igraDesna (dvoručni bekhend)
Novčane nagrade10.206.639 $
Pojedinačno
Pobjede–porazi430–176 (70,96%)
Osvojeni turniri14
Najbolji plasman1 (15. 10. 2001)
Uspjeh na Grand Slamu pojedinačno
Australian OpenP (2001, 2002)
Roland GarrosP (2001)
WimbledonPF (1991, 2001)
US OpenPF (1991, 2001, 2003, 2004)
Parovi
Pobjede–porazi66–50 (56,9%)
Osvojeni turniri1
Najbolji plasman28 (2. 3. 1992)
Medalje
Olimpijske igre – Tenis
Zlatna medalja – prvo mjesto Barcelona 1992. Singl
Ažurirano: 19. 9. 2011.

Jennifer Marie Capriati američka je profesionalna teniserka i bivši svjetski broj 1. U svojoj karijeri osvojila je 3 Grand Slam titule (2 Australian Opena i 1 Roland Garros) i 1 zlatnu olimpijsku medalju u Barceloni 1992.

14. jula 2014. postala je član Međunarodne teniske Kuće slavnih.[1]

Karijera[uredi | uredi izvor]

Kada je njen teniski talent postao očit, njena porodica se seli u Floridu kako bi trenirala po programu Jimmyja Everta, oca Chris Evert, jedne od najboljih teniserki u historiji.
1989. godine postala je najmlađa juniorka koja je osvojila neki Grand Slam naslov. Bilo je to u Parizu kada je imala 13 godina i 2 mjeseca (taj rekord će 1993. godine oboriti Martina Hingis kao 12-godišnjakinja). Potom je osvojila juniorski US Open u pojedinačnoj konkurenciji, te US Open i Wimbledon u parovima.

Kao profesionalna teniserka debitira 1990. na turniru u Floridi. Pobijedila je 4 nositeljice i probila se do finala, u kojem je izgubila od Gabriele Sabatini. Tri mjeseca kasnije postaje najmlađa teniserka koja je izborila polufinale Roland Garrosa. Izgubila je od kasnije pobjednice, Monike Seleš. Svoju prvu titulu osvojila je iste godine u oktobru na turniru u San Juanu na Portoriku. Završila je godinu kao svjetski broj 8.

1991. izborila je polufinala Wimbledona i US Opena. Postala je najmlađa polufinalistica Wimbledona pobijedivši u četvrtfinalu braniteljicu naslova, Martinu Navratilovu. Osvojila je te godine još dva naslova u singlu, te jedini u karijeri naslov u parovima (sa Seleš) na turniru u Rimu.

Olimpijske 1992. godine ostvarila je najveći uspjeh karijere. Osvojila je zlatnu medalju pobijedivši u finalu Steffi Graf, zlatnu s prethodnih igara.
1993. godine, izuzev titule u Sydneyu, imala je razočaravajuće rezultate. 1994. odigrala je samo jedan meč protiv Anke Huber i izgubila. Upala je u razne probleme u privatnom životu, pa se na nekoliko godina povlači iz tenisa.

Turnirima se vratila 1996. godine, ali do sljedećeg naslova morala je čekati još 3 godine. 1999. osvojila je turnire u Strasbourgu i Quebec Cityju.
2001. godine, nakon 11 godina u svijetu profesionalnog tenisa, prvi je put osvojila Grand Slam naslov. Prvo je na Australian Openu u finalu savladala svjetski broj 1, Martinu Hingis, da bi 5 mjeseci kasnije, u finalu Roland Garrosa u vrlo neizvjesnom meču bila bolja od Kim Clijsters. Te godine u oktobru zasjela je na 1. mjesto WTA-liste.

2002. osvaja svoju treću Grand Slam titulu, uspješno odbranivši naslov na Australian Openu.

Brojne povrede udaljile su je od tenisa, ali, službeno, još nije završila karijeru, mada je, s obzirom na njene godine, povratak malo vjerovatan.

Grand Slam finala[uredi | uredi izvor]

Dobila (3)[uredi | uredi izvor]

Godina Turnir Protivnica u finalu Rezultat
2001. Australian Open Švicarska Martina Hingis 6–4, 6–3
2001. Roland Garros Belgija Kim Clijsters 1–6, 6–4, 12–10
2002. Australian Open (2) Švicarska Martina Hingis 4–6, 7–6, 6–2

Osvojeni turniri[uredi | uredi izvor]

Osvojene medalje
Tenis
Olimpijske igre
Zlato Barcelona 1992. pojedinačno

Pojedinačno (14)[uredi | uredi izvor]

Legenda
Grand Slam (3)
WTA Masters (0)
Olimpijsko zlato (1)
Turniri Tier I (2)
WTA Turniri (8)
Br. Datum Turnir Protivnica u finalu Rezultat
1. 22. 10. 1990. San Juan, Portoriko Sjedinjene Američke Države Zina Garrison 5–7, 6–4, 6–2
2. 29. 7. 1991. San Diego, Kalifornija, SAD Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Monika Seleš 4–6, 6–1, 7–62
3. 5. 8. 1991. Toronto, Ontario, Kanada Bugarska Katarina Maleeva 6–2, 6–3
4. 27. 7. 1992. Olimpijske igre (Barcelona, Španija) Njemačka Steffi Graf 3–6, 6–3, 6–4
5. 24. 8. 1992. San Diego, Kalifornija, SAD Španija Conchita Martínez 6–3, 6–2
6. 11. 1. 1993. Sydney, Novi Južni Vels, Australija Njemačka Anke Huber 6–1, 6–4
7. 17. 5. 1999. Strasbourg, Francuska Rusija Jelena Lihovceva 6–1, 6–3
8. 1. 11. 1999. Québec, Kanada Sjedinjene Američke Države Chanda Rubin 4–6, 6–1, 6–2
9. 25. 9. 2000. Luxembourg, Luksemburg Bugarska Magdalena Maleeva 4–6, 6–1, 6–4
10. 15. 1. 2001. Australian Open Švicarska Martina Hingis 6–4, 6–3
11. 16. 4. 2001. Charleston, Južna Karolina, SAD Švicarska Martina Hingis 6–0, 4–6, 6–4
12. 28. 5. 2001. Roland Garros, Francuska Belgija Kim Clijsters 1–6, 6–4, 12–10
13. 14. 1. 2002. Australian Open Švicarska Martina Hingis 4–6, 7–6(7), 6–2
14. 18. 8. 2003. New Haven, Connecticut, SAD Sjedinjene Američke Države Lindsay Davenport 6–2, 4–0 (predaja)

Grand Slam nastupi[uredi | uredi izvor]

Turnir 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno
Australian Open N N ČF ČF N N N 1R N 2R PF P P 1R N N N 2/8
Roland Garros PF 4R ČF ČF N N 1R N N 4R 1R P PF 4R PF N N 1/11
Wimbledon 4R PF ČF ČF N N N N 2R 2R 4R PF ČF ČF ČF N N 0/11
US Open 4R PF 3R 1R N N 1R 1R 1R 4R 4R PF ČF PF PF N N 0/13
O/I 0/3 0/3 0/4 0/4 0/0 0/0 0/2 0/2 0/2 0/4 0/4 2/4 1/4 0/4 0/3 0/0 0/0 3/43

N = nije učestvovala na turniru
O/I = broj osvojenih titula u odnosu na broj odigranih Grand Slamova

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Jennifer Capriati Elected to International Tennis Hall of Fame | International Tennis Hall of Fame". Tennisfame.com. 14. 7. 2012. Pristupljeno 17. 5. 2013.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]