Jevrejsko groblje u Sarajevu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Razglednica sa slikom jevrejskog groblja iz 1900.
Staro jevrejsko groblje u Sarajevu

Jevrejsko groblje u Sarajevu smješteno je u jugozapadnom dijelu Sarajeva, u predjelu Kovačića i Debelog Brda. Cijeli kompleks se prostire na površini od 31.160 m2,[1] O nastanku i razvoju groblja do 16. vijeka nema pouzdane dokumentacije, ali se na osnovu podataka protokola Jevrejske općine, 1630. može uzeti kao godina osnivanja ovog groblja.[1]

Grobljanska kapela

Groblje je nastalo uz srednjovjekovnu nekropolu stećaka na lokalitetu Borak uz stari kamenolom na Šatoriji iz koga je vađen kamen kako za srednjovijekovne stećke, tako i za jevrejske nadgrobnike. Sefardi na ovom prostoru stvaraju jedinstvene nadgrobnike kakvih, po njihovim domomorfnim oblicima i simboličkoj motivici, nema među jevrejskim spomenicima nigdje u svijetu.[2] U sklopu groblja nalaze se i grobljanska kapela, spomen-kosturnica iz 1952. godine, spomenik žrtvama ustaškog terora, aškenaska kosturnica iz 1962. godine, spomen-kosturnica uz aškenasku kosturnicu, česma i ograda. Sve zajedno kao grobljanska cjelina je proglašeno Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2. septembra 2004.. godine.[3]

Pogled sa groblja na grad sa vidljivom kapelom (lijevo)

Najstariji sačuvani nadgrobni spomenik na ovom groblju pripada prvom sarajevskom rabinu. Na prsima njegovog stećka piše:

Samuel Baruh, 1630-1650. Nadgrobni kamen pravednika.

Pored njega, ispod 3.850 spomenika počivaju porodice: Abinun, Albahari, Altarac, Atijas, Baruh, Daniti, Danon, Finci, Gaon, Kabiljo, Kajon, Kalderon, Kamhi, Katan, Konforti, Kunorti, Levi, Maestro, Montilja, Ovadija, Ozmo, Pardo, Pesah, Pinto, Salom. A najveći i najteži spomenik pripada pokojnom Samuelu Pinti.[3]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b http://www.benevolencija.eu.org/content/view/52/39/
  2. ^ Snježana Mutapčić, Staro jevrejsko groblje na Borku u Kovačićima, nav. sveske br. 7-8, Sarajevo, 1984, str. 89-95
  3. ^ a b "Nacionalni spomenik". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 25. 1. 2009.