Jezičke porodice i jezici

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Current distribution of Human Language Families

Poznato je da većina jezika pripada jezičkim porodicama. Tačno definisana porodica je filogenetička jedinica, što znači da svi njeni članovi potiču od istog pretka. Ovaj predak nam je veoma rijetko direktno poznat, jer većina jezika imaju dosta kratku zabilježenu historiju. Međutim, moguće je ponovo oživjeti neke od njegovih karakteristika primjenom komparativne metode — rekonstruktivne procedure koju je razradio lingvist iz 19. vijeka August Schleicher.

Indoevropski jezici[uredi | uredi izvor]

(449)

Albanski[uredi | uredi izvor]

(4), Albanija, Kosovo, Grčka, Italija, Makedonija: gegijski, toskijski, arbëreshë, arvanitika

Armenski[uredi | uredi izvor]

(1), Armenija: armenski

Baltički[uredi | uredi izvor]

(3), Latvija, Litva, Poljska: latvijski, litvanski, pruski (†).

Keltski[uredi | uredi izvor]

(7), Velika Britanija, Irska, Francuska.

a. britonski (3) bretonski, kornvolski ili kornijski, velški,
b. goidelički (4): irski ili gaeilge, manski (Gaelg, Gailck,), gaoidhealg (srednjoirski), gàidhlig (škotski gelski),

Germanski[uredi | uredi izvor]

(53):

istočni[uredi | uredi izvor]

(1): gotski (†).

sjeverni[uredi | uredi izvor]

(7; prije 11, neki su izgubili status): danski, ferojski, islandski, jutski, norn (†; otoci Šetland i Orkney), norveški-bokmål, norveški-Nynorsk, švedski.

Makrojezici: norveški;
Izgubili status: Dalska ili Dalmaal, jamtska ili jamska, skonski (Skåne),

zapadni[uredi | uredi izvor]

(41): engleski, frizijski (zapadni i sjeverni), niskonjemački jezici (15 jezika. Donjofranački jezici: afrikaans, flamanski, istočni frizijski, holandski, zelandski ili zeeuws i 10 donjosaksonskih jezika: achterhoeks, drents, gronings, donjosaksonski, plautdietsch, sallands, stellingwerfs, twents, veluws, vestfalski), saterlandski (saterfrizijski), škotski, visokonjemački (18 njemačkih jezika i 2 židovska istočni i zapadni jidiš. Njemački su: alemán coloneiro, alemanski ili švicarski njemački, bavarski, cimbrijski, donjošleski, franački (†), Majnskofranački, gornjosaksonski, hutteritski, luksemburški, mócheno, njemački standardni, pensilvanijski, Falački jezik ili pfälzische, limburški, kelnski ili ripuarijski franački, švapski, walserski).

Izgubili status: jingliš (ameridiš);
novopriznati jezici: vilamovski, hunsrik

Helenski (grčki)[uredi | uredi izvor]

(6): kapadocijski grčki, grčki, judeogrčki, tsakonski, starogrčki (†), pontski

Indoiranski[uredi | uredi izvor]

(308):

indoarijski[uredi | uredi izvor]

(219):

a. centralna grupa: domaaki,
b Centralna zona (76), Indija, Pakistan:
b1. Bhil (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, rathwi, palya), bauria, bhilali, bhili, chodri, dhodia, dubli, dungra bhil, gamit, garasia (2 jezika: adiwasi, rajput), mawchi, nahali, noiri, pardhi, rathawi, wagdi.
b2. Dom (1) Iran: domari.
b3. Gudžarati (9) Pakistan Indija: aer, gudžarati, jandavra, koli (3 jezika: kachi, parkari, wadiyara), saurashtra, vaghri, vasavi.
b4. Khandesi (3) Indija: ahirani, dhanki, khandesi.
b5. Pandžabi (1): istočni pandžapski.
b6. Radžastani (18): bagri, dhatki, dhundari, goaria, godwari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, gade lohar, malvi, marwari (2 jezika, Indija i Pakistan), merwari, mewari, nimadi, shekhawati.
b7. Romski (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fíntika rómma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški).
b8. Zapadni hindi (12) Indija, Pakistan: bhaya, braj bhasha, bundeli, chamari, ghera, gowli, haryanvi, hindi, kabutra, kanauji, sansi, urdu.
b9. Powari (Indija: powari.
b10. neklasificirani (5): mewati, parya, sonha, tharu (dva jezika: dangaura kathoriya)
c. istočna-centralna zona(5): awadhi, bagheli, chhattisgarhi, dhanwar, fidžijski hindustani.
d. Istočna zona (45):
d1. Bengali-Assamski (19): asamski, bengalski, bishnupriya, chakma, chittagonian, hajong, halbi, kayort, kharia thar, kurmukar, mal paharia, mirgan, nahari, rajbanshi, sylheti, tangchangya.
d2. biharski (12): angika, bhojpuri, karipski hindustani, kudmali, magahi, maithili, majhi, musasa, panchpargania, sadri ( 2 jezika, sadri i oraon), surajpuri.
d3. oriya (8): bhatri, bhunjia, bodo parja, kupia, oriya (3 jezika: desiya, adivasi, oriya), reli.
d4. Neklasificirani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, tharu (3 jezika: chitwania, kochila, rana).
e. Sjeverna zona (22) Indija, Nepal, Pakistan:
e1. Centralni Pahari (1) Indija: kumauni.
e2. Istočni Pahari (2) Nepal: nepalski, palpa
e3. Garhwali (1), Indija: garhwali.
e4. Zapadni pahari (17): bhadrawahi, bhattiyali, bilaspuri, chambeali, churahi, dogri, gaddi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinnauri), mandeali, paharski (3 jezika: mahasu, kullu, pahari-potwari), pangwali, sirmauri.
f. Sjeverozapadna zona (38):
f1. Dardski (27) Pakistan, Afganistan: Chitral (2) khowar, kalasha; Kashmiri (1): kašmirski; Kohistani (9): bateri, chilisso, gowro, kalami, kalkoti, kohistani, tirahi, torwali, wotapuri-katarqalai; Kunar (8): dameli, gawar-bati, grangali, pashayi (4 jezika: sjeveroistočni, sjeverozapadni, jugoistočni, jugozapadni), shumashti; Shina (7): brokskat, phalura, savi, shina (2 jezika kohistani, shina, ushojo.
f2. Lahnda (7) Pakistan, Indija, Afganistan, Ukrajina: hindko (sjeverni i južni), jakati, khetrani, panjabi (2 jezika: mirpur i zapadni), seraiki.
f3. Sindhi (5) Pakistan, Indija: jadgali, kachchi,lasi, sindhi, sindhi bhil.
g Nuristani (6) Afganistan: ashkun, kamviri, kati, prasuni, tregami, waigali.
h. Sanskrit, Indija: sanskrit
i. Sinhalese-Maldivski (3) Šri Lanka: maldivski, sinhala, veddah.
j. Južna zona (12) Indija: Konkani (7): katkari, konkani, goanski konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli; marathi; neklasificirani: bhalay, deccan, gowlan, varhadi-nagpuri.
k. neklasificirani (12), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: andh, chinali, darai, dhanwar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, memoni, mina, od, pali, usui, vaagri booli.

iranski[uredi | uredi izvor]

(87):

a. Istočni (13), Iran, Pakistan, Afganistan, Kina, Gruzija, Tadžikistan:
a1. sjeveroistočni (2): osetski, yagnobi,
a2. jugoistočni (11):
a. Pamirski (7): munji, sanglechi-ishkashimi, sarikoli, shughni, wakhi, yazgulyam, yidgha.
b. Paštunski (4): pashto (3 jezika, sjeverni središnji i južni), waneci.
b. Neklasificirani (1) Afganstan: tangshewi.
c. Zapadni (72) Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael:
c1. sjeverozapadni (54): alviri-vidari, ashtiani, bajelani, baludžijski (južni, zapadni i istočni), baškardski (bashkardi), dezfulski, dimli, eštehardski (eshtehardi), gazi, gilaki, gornji taromi, gozarkhani, gurani, harzani, kabatei, kajali, karingani, khalaj, kho'ini, khunsari, kirmanjki, koresh-e rostam, koroški (koroshi), kurdski (središnji, sjeverni i južni), laki, lasgerdi, maraghei, mazanderanski, natanzi, nayini, ormuri, parachi, parsi, parsi-dari, razajerdi, rudbari, sangisari, sarli, semnani, shabak, sivandi, sjeverozapadni fars, soi, sorkhei, šahmirzadski (shahmirzadi), šahrudski (shahrudi), takestanski, tališki, vafski, zoroastrijski dari.
c2. jugozapadni (18): aimaq, bakhtiari, buharski, darwazi, dehwari, dzhidi, hazaragi, judeotatski, jugozapadni fars, kumzari, lari, luri (sjeverni i južni), pahlavanski, perzijski (makrojezik: zapadni i istočni), tadžički, tatski (tat).
d. avesta (pazend),

neklasificirani[uredi | uredi izvor]

2(2) Pakistan i Oman: badeshi, luwati.

Makrojezici: kurdski, perzijski, zazaki,

Italički[uredi | uredi izvor]

(48):

Latinsko-faliskički[uredi | uredi izvor]

(1): latinski (†).

Romanski jezici[uredi | uredi izvor]

(47): aragonski, aromunski, asturski, dalmatski, emilijano-romanjolo, estremadurski, fala, francuski, frankoprovansalski, furlanski, galicijski, galurski, gaskonjski, istriotski, istrorumunski, judeofrancuski, judeošpanski (ladino), judeotalijanski, kajunski, kampidanski, katalonski, korzički, ladinski, langedoški, lugirski, limuzinski, logudorski, lombardski, loreto-ucayali španski, meglenski, mirandski, mozarapski napolitansko-kalabrijski, overnjanski, pijemontski, pikardijski, portugalski, provansalski, romanš, rumunski, sasarski, shuadit (judeoprovansalski), sicilijanski, španski (kastiljski), talijanski, valonski, venecijanski.

Slavenski[uredi | uredi izvor]

(19):

a. istočni (4): bjeloruski, rusinski, ruski, ukrajinski.
b. zapadni (8): češki, donjolužičkosrpski, judeočeški (Knaanština), kašupski, gornjolužičkosrpski, polapski, poljski, slovački.
c. južni (7 bez crnogorskog): bosanski, bugarski, crnogorski, hrvatski, makedonski, starocrkvenoslavenski, srpski i slovenski.

Jezici koji su izgubili status:

Japanski jezici[uredi | uredi izvor]

Japanski jezici (12): amami-oshima (2 jezika, južni i sjeverni), japanski, kikai, kunigami, miyako, centralnookinawanski, oki-no-erabu, toku-no-shima, yaeyama, yonaguni, yoron.

Jenisejski jezici[uredi | uredi izvor]

Jenisejski jezici (2), Rusija: jug (jugski), ket.

Jukagirski jezici[uredi | uredi izvor]

Jukagirski jezici (2), Rusija: sjeverni jukagirski, južni jukagirski.

Kavkaski jezici[uredi | uredi izvor]

Kartvelski jezici ili južnokavkaski[uredi | uredi izvor]

(5):

a1. gruzijski (2) Gruzija, Izrael: gruzijski, judeogruzijski.
a2. svanski (1) Gruzija: svanski (lušnu, svanuri)
a3. zan (2) Gruzija, Turska: lazijski, mingrelski.

Sjevernokavkaski jezici[uredi | uredi izvor]

(34):

sjeveroistočni (avarsko-andodidojski)[uredi | uredi izvor]

(29):

a. avarsko-andijski (9) Rusija: ahvahski, andijski, avarski, bagulalski, botliški, čamalalski, godoberinski, karatajski, tindijski.
b. darginski (1) Rusija: darginski (dargva)
c. hinaluški (1) Azerbajdžan: hinaluški
d. lakski (1) Rusija: lakski
e. lezgijski (9) Rusija, Azerbajdžan: agulski, arčinski, buduški, cahurski, krizijski (džekski), lezgijski, rutulski, tabasaranski, udijski.
f. nahski (3) Gruzija, Rusija: bacbijski, čečenski, ingušetski.
g: cezijski ili didojski (5) Rusija: hunzipski, bešta, didojski, hinuhski, hvaršinski.

sjeverozapadni[uredi | uredi izvor]

(5):

a. abhasko-abazinski (2) Gruzija, Rusija: abazinski, abhaski
b. čerkeški (2) Rusija: adigejski, kabardinski
c. ubihski (1) Turska: ubihski.

Kojsanski jezici[uredi | uredi izvor]

Khoisan jezici /kojsanski jezici (27), Južbnoafrička Republika, Namibija, Angola, Bocvana, Tanzanija: ǃoǃung, ǃxóõ, ǁani, ǁgana, ǁxegwi, ǀgwi, ǀxam, ǂhua jezik, =/Kx'au//'ein, hadza, hai||om, ju|'hoan, korana, kua, kung-ekoka, kwadi, kxoe, maligo, n|u, nama, naro, sandawe, seroa, shua, tsoa, vasekela bushman, xiri.

Nigersko-kongoanski jezici[uredi | uredi izvor]

Nigersko-kongoanski jezici[uredi | uredi izvor]

(1514)

A) Atlantsko-kongoanski jezici (1418):
a1. atlantski (64):
Bijago (1) Gvineja Bisau: bidyogo.
Sjeverni (45) Gvineja Bisau, Senegal, Gvineja: Bak (15): balanta-ganja, balanta-kentohe, bandial, bayot, ejamat, gusilay, jola-fonyi, jola-kasa, karon, kerak, kuwaataay, mandjak, mankanya, mlomp, papel; Cangin (5): lehar, ndut, noon, palor, saafi-saafi; Istočni Senegal-Guinea (10): badyara, bainouk-gunyaamolo, bainouk-gunyuño, bainouk-samik, bassari, biafada, budik, kasanga, kobiana, wamey; Mbulungish-Nalu (3): baga mboteni, mbulungish, nalu; Senegambian (12): fulfulde (7 jezika: nigerski, nigerski centralnog istoka, zapadnonigerski, adamawa, bagirmi, maasina i borgu), pulaar, pular, serer-sine, gambijski wolof i wolof.
Južni (18) Gvineja, Sijera Leone: Limba (2): limba (2 jezika: središnjeg zapada i istočni); Mel (15): baga binari, baga kaloum, baga koga, baga manduri, baga sitemu, baga sobané, bom, bullom so, gola, južni kisi, sjeverni kissi, krim, landoma, sherbro, themne; Sua (1): mansoanka.
a2. Ijoid (10)
Defaka (1) Nigerija: defaka.
Ijo (9) Nigerija: biseni, ibani, jugoistočni ijo, izon, kalabari, kirike, nkoroo, okodia, oruma.
a3. Voltaško-kongoanski jezici (1344)
Benue-Congo (961)
a. Akpes (1) Nigerija: akpes
b. Ayere-Ahan (2) Nigerija: àhàn, ayere.
c. Bantoid (681):
c1. Sjeverni (18) Nigerija, Kamerun: Dakoid (4): dong, gaa, lamja-dengsa-tola, samba daka; Fam (1): fam; Mambiloid (13): kwanja, mambila (2 jezika, jedan u Kamerunu, jedan u Nigeriji), mbongno, mvanip, ndoola, ndunda, njerep, somyev, suga, twendi, vute, wawa.
c2: Južni (659):
Beboid (14) Kamerun, Nigerija: abar, bebe, bukwen, cung, fang, kemezung, koshin, mashi, mbu', mundabli, naki, ncane, noone, nsari.
Ekoid (8) Nigerija: abanyom, efutop, ejagham, ekajuk, nde-nsele-nta, ndoe, nkem-nkum, nnam.
Jarawan (15): bada, bile, duguri, dulbu, gwa, jarawa, kulung, labir, lame, mama, mbonga, mbula-bwazza, nagumi, ngong, shiki.
Mamfe (3) Kamerun: denya, kendem, kenyang.
Mbam (13) Kamerun: bati, elip, leti, mbule, mmaala, nomaande, nubaca, nugunu, tuki, tunen, tuotomb, yambeta, yangben.
Mbe (1) Nigerija: mbe
Narrow Bantu (513):
a. Centralni (337) Demokratska Republika Kongo, Tanzanija, DR Kongo, Angola, Kenija, Mozambik, Komori, Burundi, Ruanda, Bocvana, Lesoto, Uganda, Zambija, Namibija, Malavi, Zimbabve, Južnoafrička republika, Svazi, Sudan: Bembe (D.50) (2): bembe, buyu; Bira-Huku (D.30) (14): amba, bera, bhele, bila, bodo, budu, homa, kaiku, kango, komo, mbo, ndaka, nyali, vanuma; Enya (D.10) (4): enya, lengola, mbole, mituku; Lega-Kalanga (D.20) (11): bali, beeke, hamba, holoholo, kanu, kwami, lega-mwenga, lega-shabunda, lika, songoora, zimba; Nyanga (D.40) (1): nyanga; Chaga (E.30) (7): gweno, kahe, machame, mochi, rombo, rwa, vunjo; Kikuyu-Kamba (E.20) (8): chuka, dhaiso, embu, gikuyu, kamba, meru, mwimbi-muthambi, tharaka; Kuria (E.10) (11): gusii, ikizu, ikoma, kabwa, kuria, ngurimi, sizaki, suba, temi, ware, zanaki; Nyika (E.40) (10): chonyi, digo, duruma, giryama, malakote, pokomo (2 jezika, gornji i donji), sagalla, segeju, taita; Nyilamba-Langi (F.30) (4): langi, mbugwe, nilamba, nyaturu; Sukuma-Nyamwezi (F.20) (6): bungu, kimbu, konongo, nyamwezi, sukuma, sumbwa; Tongwe (F.10) (6): bende, fipa, mambwe-lungu, pimbwe, rungwa, tongwe; Bena-Kinga (G.60) (9): bena, hehe, kinga, kisi, magoma, manda, pangwa, sangu, wanji; Gogo (G.10) (2): gogo, kagulu; Pogoro (G.50) (2): ndamba, pogolo; Shambala (G.20) (4): asu, bondei, shambala, taveta; Swahili (G.40) (8): komorski (4 jezika: mwali, ndzwani, ngazidja i komorski), makwe, mwani, swahili (2 jezika: kongoanski swahili i swahili); Zigula-Zaramo (G.30) (11): doe, kami, kutu, kwere, luguru, mushungulu, ngulu, sagala, vidunda, zaramo, zigula; Hungana (H.40) (1): hungana; Kongo (H.10) (10): beembe, doondo, kaamba, kongo (2 jezika: kongo, san salvador), kunyi, laari, suundi, vili, yombe; Mbundu (H.20) (4): bolo, mbundu, nsongo, sama; Yaka (H.30) (7): lonzo, mbangala, ngongo, pelende, sonde, suku, yaka; Haya-Jita (J.20) (9): haya, jita, kara, kerewe, kwaya, nyambo, subi, talinga-bwisi, zinza; Konzo (J.40) (2): konjo, nande; Masaba-Luyia (J.30) (8): bukusu, idakho-isukha-tiriki, logooli, luyia, masaba, istočni nyala, nyole, nyore; Nyoro-Ganda (J.10) (12): chiga, ganda, gungu, gwere, hema, kenyi, nyankore, nyoro, ruli, singa, soga, tooro; Rwanda-Rundi (J.60) (6): ha, hangaza, rundi, rwanda, shubi, vinza; Shi-Havu (J.50) (8): fuliiru, havu, hunde, joba, kabwari, nyindu, shi, tembo; Chokwe-Luchazi (K.20) (9): chokwe, luchazi, luimbi, luvale, mbunda, mbwela, nkangala, nyemba, nyengo; Diriku (K.70) (1): diriku; Holu (K.10) (4): holu, kwese, phende, samba; Kwangwa (K.40) (6): kwangali, luyana, mashi, mbowe, mbukushu, simaa; Mbala (K.60) (1): mbala; Salampasu-Ndembo (K.30) (3): lunda, ruund, salampasu; Subia (K.50) (3): fwe, subiya, totela; Bwile (L.10) (1): bwile; Kaonde (L.40) (1): kaonde; Luba (L.30) (6): hemba, kanyok, luba-kasai, luba-katanga, lwalu, sanga; Nkoya (L.50) (1): nkoya; Songye (L.20) (5): bangubangu, binji, kete, luna, songe; Bemba (M.40) (3): aushi, bemba, taabwa; Bisa-Lamba (M.50) (3): lala-bisa, lamba, seba; Lenje-Tonga (M.60) (6): dombe, ila, lenje, sala, soli, tonga; Nyakyusa (M.30) (1): nyakyusa-ngonde; Nyika-Safwa (M.20) (6): malila, ndali, nyamwanga, nyiha, safwa, wanda; Nyika-Safwa (N.20) (1): lambya; Manda (N.10) (3): matengo, ngoni, tonga; Manda (N.12) (1): mpoto; Nyanja (N.30) (1): nyanja; Senga-Sena (N.40) (7): barwe, kunda, nsenga, nyungwe, phimbi, sena (2 jezika: malavijski sena i sena); Tumbuka (N.20) (1): tumbuka; Makua (P.30) (16): chuwabu, kokola, koti, lolo, lomwe, maindo, makhuwa, makhuwa-marrevone, makhuwa-meetto, makhuwa-moniga, makhuwa-saka, makhuwa-shirima, manyawa, marenje, nathembo, takwane; Matumbi (P.10) (7): matumbi, mbunga, ndendeule, ndengereko, ngindo, nindi, rufiji; Yao (P.20) (6): machinga, makonde, mwera ili chimwera, mwera ili nyasa, ndonde hamba, yao; Herero (R.30) (2): herero, zemba; Ndonga (R.20) (5): kwambi, kwanyama, mbalanhu, ndonga, ngandyera; Južni Mbundu (R.10) (4): ndombe, nkhumbi, nyaneka, umbundu; Yeye (R.40) (1): yeyi; Chopi (S.60) (2): chopi, tonga; Nguni (S.40) (4): ndebele, swati, xhosa, zulu; Shona (S.10) (8): dema, kalanga, manyika, nambya, ndau, shona, tawara, tewe; Sotho-Tswana (S.30) (8): birwa, kgalagadi, lozi, ndebele, sotho (2 jezika: sjeverni i južni), tswana, tswapong; Tswa-Ronga (S.50) (3): ronga, tsonga, tswa; Venda (S.20) (1): venda; Neklasificirani (9): boguru, gbati-ri, isanzu, kari, mayeka, ngbee, ngbinda, nyanga-li, songo;
b. Sjeverozapadni (174) Kamerun, DR Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo: Bafia (A.50) (5): bafia, dimbong, hijuk, lefa, tibea; Basaa (A.40) (4): bakoko, bankon, barombi, basaa; Bube-Benga (A.30) (5): batanga, benga, bube, ngumbi, yasa; Duala (A.20) (7): bakole, bubia, duala, isu, malimba, mokpwe, wumboko; Kako (A.90) (3): kako, kwakum, pol; Lundu-Balong (A.10) (8): akoose, bafaw-balong, bakaka, bassossi, bonkeng, mbo, nkongho, oroko; Makaa-Njem (A.80) (13): bekwil, bomwali, byep,gyele, kol, koonzime, makaa, mpiemo, mpongmpong, ngumba, njyem, so, ukhwejo; Yaunde-Fang (A.70) (8): bebele, bebil, beti, bulu, eton, ewondo, fang, mengisa; Kele (B.20) (10): kélé, kota, mahongwe, mbangwe, ndasa, ngom, sake, seki, sighu, wumbvu; Mbere (B.60) (6): kaningi, mbere, ndumu, ngul, ombamba, yangho; Myene (B.10) (1): myene; Njebi (B.50) (4): duma, njebi, tsaangi, wandji; Sira (B.40) (7): barama, bwisi, lumbu, punu, sangu, sira, vumbu; Teke (B.70) (12): ibali (kiteke), ngungwel, tchitchege, teke-eboo, teke-fuumu, teke-kukuya, teke-laali, teke-nzikou, teke-tege, teke-tsaayi, teke-tyee, yaka; Tsogo (B.30) (5): bubi, kande, pinji, simba, tsogo; Yanzi (B.80) (6): boma, ding, mfinu, mpuono, tiene, yansi; Bangi-Ntomba (C.40) (27): babango, baloi, bamwe, bangala, bangi, boko, bolia, boloki, bolondo, bomboli, bomboma, bozaba, budza, dzando, libinza, likila, lingala, lobala, lusengo, mabaale, moi, ndobo, ndolo, ntomba, sakata, sengele, yamongeri; Bushong (C.90) (5): bushoong, dengese, lele, songomeno, wongo; Kele (C.60) (6): foma, kele, lombo, poke, so, mbesa; Mbosi (C.30) (6): akwa, koyo, likwala, likuba, mboko, mbosi; Mongo (C.70) (4): lalia, mongo-nkundu, ngando, ombo; Ngando (C.10) (2): ngando, yaka; Ngombe (C.50) (8): bwa, bwela, kango, ligenza, ngelima, ngombe, pagibete, tembo; Ngundi (C.20) (6): bomitaba, bongili, dibole, mbati, ngundi, pande; Tetela (C.80) (5): kela, kusu, nkutu, tetela, yela; Neklasificirani: molengue.
c. Neklasificirani (2) Demokratska Republika Kongo: bemba, songa.
Ndemli (1) Kamerun: ndemli.
Tikar (1) Kamerun: tikar.
Tivoid (17) Kamerun, Nigerija: abon, ambo, balo, batu, bitare, caka, eman, esimbi, evant, iceve-maci, ipulo, iyive, manta, mesaka, osatu, otank, tiv.
Wide Grassfields (67) kamerun, Nigerija:
a. Menchum (1) befang;
b. Narrow Grassfields (63):
Fum.
Mbam-Nkam (35) Kamerun: Bamileke (11): fe'fe', ghomálá', kwa', medumba, mengaka, nda'nda', ngiemboon, ngomba, ngombale, ngwe, yemba; Ngemba (9): awing, bafut, bambili-bambui, bamukumbit, beba, kpati, mendankwe-nkwen, ngemba, pinyin; Nkambe (7): dzodinka, kwaja, limbum, mbe', mfumte, ndaktup, yamba; Nun (8): baba, bafanji, bamali, bambalang, bamenyam, bamun, bangolan, mungaka.
Momo (8): menka, meta', mundani, ngamambo, ngie, ngoshie, ngwo, njen.
Ring (17): aghem, babanki, bamunka, bum, isu, kenswei nsei, kom, kuk, kung, laimbue, lamnso', mmen, oku, vengo, weh, wushi, zhoa.
Neklasificirani (2): nde-gbite, viti.
c. Zapadni Momo (3) Kamerun: ambele, atong, busam.
Neklasificirani (6) demokratska Republika Kongo, Kamerun: bikya, bishuo, borna, busuu, buya, moingi.
c3. Neklasificirani (4) Nigerija: áncá, buru, kwak, nshi.
d. Cross River (67) Nigerija:
d1. Bendi (9): alege, bekwarra, bete-bendi, bokyi, bumaji, obanliku, putukwam, ubang, ukpe-bayobiri.
d2. Delta Cross (58) Nigerija:
Centralna Delta (8): Abua-Odual (2): abua, odual; Kugbo (1): kugbo; abureni; obulom; ogbia; ogbogolo; ogbronuagum.
Lower Cross (23) Nigerija: Ebughu (1): ebughu; Efai (1): efai; Efik (4): anaang, efik, ibibio, ukwa; Ekit (2): ekit, etebi; Enwang-Uda (2): enwan, uda; Ibino (1): ibino; Ibuoro (4): ibuoro, ito, itu mbon uzo, nkari; Ilue (1): ilue; Okobo (1): okobo; Usaghade (1): usaghade; eki; idere; obolo; Iko (1): iko; Oro (1): oro.
Ogoni (5) Nigerija: baan, eleme, gokana, khana, tee.
Upper Cross (22) Nigerija: agoi, agwagwune, bakpinka, doko-uyanga, kiong, kohumono, korop, kukele, legbo, lenyima, leyigha, lokaa, lubila, okam (mbembe, cross river), nkukoli, odut, olulumo-ikom, oring, ubaghara, ukpet-ehom, umon, uzekwe.
e. Dakoid (1) Nigerija: dirim.
f. Defoid (16) Nigerija, Benin, Togo, Kuba: Akokoid (1): arigidi; Ayere-Ahan (1): ayere; Yoruboid (14): ede cabe, ede ica, ede idaca, ede ije, ede nago (3 jezika: kura, manigri-kambolé, ede nago), ifè, igala, isekiri, lucumi, mokole, ulukwumi, yoruba.
g. Edoid (33) Nigerija: Delta (3): degema, engenni, epie; Središnji sjever (15): edo, emai-iuleha-ora, enwan, esan, ghotuo, ibilo, igwe, ihievbe, ikpeshi, ivbie north-okpela-arhe, ososo, sasaru, uneme, uokha, yekhee; Sjeverozapadni (10): aduge, akuku, ehueun, idesa, iyayu, okpamheri, okpe, oloma, uhami, ukue; Jugozapadni (5): eruwa, isoko, okpe, urhobo, uvbie.
h. Idomoid (9) Nigerija: Akweya (7): agatu, alago, eloyi, etulo, idoma, igede, yala; Yatye-Akpa (2): akpa, yace.
i. Igboid (7) Nigerija: Ekpeye (1): ekpeye; Igbo (6): igbo, ika, ikwere, izi-ezaa-ikwo-mgbo, ogbah, ukwuani-aboh-ndoni.
j. Jukunoid (20) Nigerija, Kamerun: Centralni (14): como karim, etkywan, hõne, jiba, jibu, jiru, jukun takum, kpan, tigon (mbembe), shoo-minda-nye, tita, wannu, wapan, wãpha; Yukuben-Kuteb (5): akum, beezen, kapya, kutep, yukuben; bete.
k. Kainji (57) Nigerija:
k1. Istočni (30): Amo (1): amo; Sjeverni Jos (27): bina, duguza, dungu, gamo-ningi, gbiri-niragu, gyem, iguta, izora, janji, jere, kaivi, kinuku, kono, kudu-camo, kurama, lemoro, lere, mala, ruma, sanga, shau, sheni, shuwa-zamani, surubu, tumi, vono, ziriya; Piti-Atsam (2): atsam, piti.
k2. Zapadni: Basa (4): basa, basa-gumna, basa-gurmana, bassa-kontagora; Baushi-Gurmana (2): bauchi, gurmana; Duka (4): c'lela, gwamhi-wuri, hun-saare, kag-fer-jiir-koor-ror-us-zuksun; Kainji Lake (2); laru, lopa; Kambari (6): baangi, cishingini, kakihum, tsikimba, tsishingini, tsuvadi; Kamuku (8): acipa (2 jezika: istočni i zapadni), cinda-regi-tiyal, fungwa, hungworo, pongu, rogo, shama-sambuga; Reshe (1); reshe.
l. Nupoid (11) Nigerija: Ebira-Gade (2): ebira, gade; Nupe-Gbagyi (9): asu, dibo, gbagyi, gbari, gupa-abawa, kakanda, kami, kupa, nupe-nupe-tako.
m. Oko (1) Nigerija: oko-eni-osayen.
n. Plateau (53) Nigerija: Alumu (1): alumu-tesu; Berom (3): berom, eten, shall-zwall; Centralni (9): cara, firan, irigwe, izere, jju (ili kaje), ndun, nyeng, shakara, tyap; Hyam (1): hyam; Ninzo (6): bu, kamantan, kanufi, mada, ninzo, nungu; Sjeverni (6): doka, idon, iku-gora-ankwa, ikulu, kadara, kuturmi; Jugoistočni (3): horom, bo-rukul, fyam; Južni (2): lijili, tanjijili; Tarokoid (4): pe, sur,tarok, yangkam; Zapadni (16): ake, ashe, begbere-ejar, che, cori, eggon, hasha, idun, kagoma, kaningdon-nindem, ningye, numana-nunku-gbantu-numbu, shamang, vaghat-ya-bijim-legeri, yeskwa, zhire; Ayu (1): ayu; toro.
o. Ukaan (1) Nigerija: ukaan.
p. Neklasificirani (2) Nigerija: fali of baissa, ija-zuba.
Dogon (10) Mali: deogon (10 jezika: bangeri me, bondum dom, dogul dom, donno so, jamsay, kolum so, tene kan, tomo kan, toro so, toro tegu).
Kru (39):
a. Aizi (3) Obala Slonovače: aizi (3 jezika: aproumu, mobumrin, tiagbamrin).
b. Istočni (11) Obala Slonovače: Bakwe (2): bakwé, wané; Bete (5): béte (3 jezika: guiberoua, gagnoa, daloa), godié, kouya; Dida (3): dida (2 jezika: lakota, yocoboué), neyo; Kwadia (1): kodia.
c. Kuwaa (1) Liberija: kuwaa.
d. Seme (1) Burkina Faso: siamou.
e. zapadni (23) Liberija, Obala Slonovače: Bassa (3): bassa, dewoin, gbi; Grebo (9): glio-oubi, grebo (5 jezika: sjeverni, gboloo, južni, središnji, barclayville), krumen (3 jezika: plapo, pye, tepo); Klao (2): klao, tajuasohn; Wee (9): daho-doo, glaro-twabo, krahn (2 jezika: istočni i zapadni), nyabwa, sapo, wè sjeverni, wè južni, wè zapadni.
Kwa (80):
a. Left Bank (30) Gana, Togo, benin: Avatime-Nyangbo (3): avatime, nyangbo, tafi; Kebu-Animere (2): animere, akebu; Kposo-Ahlo-Bowili (4): adangbe, igo, ikposo, tuwuli; Gbe (21): aguna, aja, éwé, fon, gbe (13 jezika: ayizo, defi, tofin, weme, ci, maxi, gbesi, istočni xwla, kotafon, saxwe, waci, xwela, zapadni xwla), gen, gun, kpessi, wudu.
b. Nyo (50) Obala Slonovače, Gana, Togo: Agneby (3): abé, abidji, adioukrou; Attie (1): attié; Avikam-Alladian (2): alladian, avikam; Ga-Dangme (2): damgme, ga; Potou-Tano (41): abron, abure, adele, ahanta, akan, anii, anufo, anyin, anyin morofo, awutu, baoulé, beti, cherepon, chumburung, dompo, dwang, ebrié, ega, foodo, gikyode, ginyanga, gonja, gua, jwira-pepesa, kplang, krache, krobu, larteh, lelemi, logba, mbato, nawuri, nchumbulu, nkonya, nzema, sehwi, sekpele, selee, siwu, tchumbuli, wasa; Neklasificirani: esuma.
Sjever (254):
Adamawa-Ubangi (158):
a. Adamawa (88) Nigerija, Čad, Kamerun, Srednjoafrička Republika: awak, bali, bangwinji, bena, besme, bolgo, bon gula, bua, burak, dadiya, dama, day, dek, dii, dijim-bwilim, doyayo, dugun, duli, duupa, dza, fali (2 jezika, sjeverni i južni), fania, gengle,gey, gimme, gimnime, goundo, gula iro, kaan, kam, kamo, karang, kare, kim, koke, kolbila, koma, kpasam, kugama, kumba, kuo, kwa, kyak, la'bi, laka, lala-roba, leelau, longto, longuda, loo, mághdì, mak, mambai, mboi, mbum, mingang doso, mom jango, mono, moo, mumuye, mundang, ndai, niellim, nimbari, noy, nyong, nzakambay, oblo, pam, pana, pangseng,peere, rang, samba, teme, tha, to, tso, tula, tunia, tupuri, voro, waja, waka, wom, yendang, zan gula.
b. Ubangi (70) Srednjoafrička Repiblika, Demokratska Republika Kongo, Sudan, Kamerun, Kongo: ali, bai, baka, banda (4 jezika: središnji-južni, togbo-vara, južni centralni, zaapdni centralni), banda-bambari, banda-banda, banda-mbrès, banda-ndélé, banda-yangere, bangandu, bangba, barambu, belanda viri, bofi, bokoto, bonjo, buraka, dendi, dongo, feroge, ganzi, gbanu, gbanziri, gbaya (2 jezika: sjeverozapadni, jugozapadni), gbaya-bossangoa, gbaya-bozoum, gbayi, geme, gilima, gobu, gundi, indri, kpagua, kpala, kpatili, langbashe, limassa, ma, mangayat, manza, mayogo, mba, mbandja, mbangi, mono, monzombo, mündü, ndogo, ndunga, ngbaka, ngbaka ma'bo, ngbaka manza, ngbandi (2 jezika: južni i sjeverni), ngbundu, ngombe, ngundu, nzakara, pambia, sere, suma, tagbu, togoyo, yakoma, yango, zande.
Gur (96):
a. Bariba (1) Benin: baatonum.
b. Centralni (69) Togo, benin, Gana, Burkina Faso, Obala Slonovače, Mali: akaselem, bago-kusuntu, biali, bimoba, birifor (dva jezika: malba i južni), bomu, buamu, buli, bwamu (dva jezika: láá láá, cwi), cerma, chakali, chala, južni dagaare, dagaari dioula, sjeverni dagara, dagbani, deg, delo, ditammari, dogosé, dogoso, dyan, farefare, gourmanchéma, hanga, kaansa, kabiyé, kalamsé, kamara, kantosi, kasem, khe, khisa, konkomba, konni, koromfé, kusaal, lama, lukpa, lyélé, mampruli, mbelime, miyobe, moba, mòoré, nateni, nawdm, ngangam, notre, ntcham, nuni (dva jezika: sjeverni i južni), paasaal, pana, phuie, safaliba, sisaala (3 jezika: tumulung, zapadni i sissala), tampulma, tem, turka, vagla, waama, wali, winyé, yom.
c. Kulango (2) Obala Slonovače: kulango (dva jezika: bondoukou, bouna).
d. Lobi (1) Burkina Faso: lobi
e. Senufo (15) Obala Slonovače, Burkina Faso, Mali, Gana: karaboro (2 jezika: zapadni i istočni), nafaanra, senoufo (12 jezika: palaka, cebaara, nyarafolo, syenara, mamara, shempire, supyire, djimini, tagwana, senara, nanerigé, sìcìté.
f. Teen (2) Obala Slonovače: loma, téén.
g. Tiefo (1) Burkina Faso: tiéfo.
h. Tusia (2) Burkina Faso: tusia (sjeverni i južni).
i. Viemo (1) Burkina Faso: viemo.
j. Wara-Natioro (2) Burkina Faso: natioro, wara.
B) Kordofanski (24):
b1. Heiban (10) Sudan: heiban, ko, koalib, laro, logol, moro, otoro, shwai, tira, warnang.
b2. Katla (2) Sudan: katla, tima.
b3. Rashad (3) Sudan: tagoi, tegali, tingal
b4. Talodi (9) Sudan: acheron, dagik, lafofa, lumun, nding, ngile, talodi, tocho, torona.
C) Mande (71):
c1. Istočni (18):
Istočni (9) Burkina Faso, Nigerija: bissa, boko, bokobaru, busa, kyenga, samo (3 jezika: južni, matya, maya), shanga.
Jugoistočni (9) Obala Slonovače, Nigerija: beng, dan, gagu, guro, mann, mwan, toura, wan, yaouré.
c2. Zapadni (53):
Centralni-Jugozapadni (41) Obala Slonovače, Gvineja: Mali, Burkina Faso, Sijera Leone, Gana, Senegal: Centralni (33): bamanankan, bolon, jahanka, jalkunan, jeri kuo, jula, kagoro, kakabe, kono, koro, koyaga, kuranko, lele, ligbi, mahou, mandinka, maninka (3 jezika: šumski, konyanka, sankaran), maninkakan (3 jezika: istočni, zapadni, kita), manya, marka, mixifore, sininkere, susu, tonjon, vai, wojenaka, worodougou, xaasongaxango, yalunka; Jugozapadni (8): bandi, kono, kpelle (2 jezika: gvinejski i liberijski), loko, loma, mende, toma.
Sjeverozapadni (12) Mali, Burkina Faso: Samogo (5): bankagooma, duungooma, dzùùngoo, jowulu, seeku; Soninke-Bobo (7): bobo madaré (2 jezika: sjeverni i južni), bozo ( 4 jezika: hainyaxo, jenaama, tièma cièwè, tiéyaxo), soninke.
D) Neklasificirani (1) Obala Slonovače: mbre

Nilsko-saharski jezici[uredi | uredi izvor]

Nilsko-saharski jezici (204)

A) Berta (1) Etiopija: berta.
B) Centralnosudanski (65)
b1. istok (22): Lendu (3) Demokratska republika Kongo, Uganda, Sudan: bendi, lendu, ngiti: Mangbetu (3): asoa, lombi, mangbetu; Mangbutu-Efe (6): efe, lese, mamvu, mangbutu, mvuba, ndo; Moru-Madi (10): aringa, avokaya, južni ma'di, keliko, logo, lugbara, ma'di, moru, olu'bo, omi.
b2. zapad (43) Čad, Srednjoafrička Republika, Sudan:
b2 a. Bongo-Bagirmi (41): bagirmi, baka, bedjond, beli, berakou, bernde, birri, bongo, dagba, disa, fongoro, furu, gor, gula /Čad/, gula /SAR/, gulay, horo, jaya, jur modo, kaba, kaba deme, kaba na, kenga, kulfa, laka, lutos, mango, mbay, mittu, mo'da, morokodo, naba, ngam, ngambay, nyamusa-molo, sar, sara dunjo, sara kaba, sinyar, vale, yulu.
b2 b. Kresh (2) Sudan: aja, gbaya
C) Fur (3) Ćad, Sudan: amdang, fur, mimi.
D) Istočnosudanski (95)
d1. Istočni (26) Sudan, : Istočni Jebel (4): aka, gaam, kelo, molo; Nara (1): nara; Nubijski (11): birked, dair, dilling, el hugeirat, ghulfan, kadaru, karko, kenuzi-dongola, midob, nobiin, wali; Surmi (10): didinga, kacipo-balesi, kwegu, majang, me'en, murle, mursi, narim, suri, tennet.
d2. Kuliak (3): ik, nyang'i, soo.
d3. Nilotski (52)
d3 a. istočni (16) Sudan, Uganda, Kenija, Tanzanija, Etiopija: Bari (3): bari, kakwa, mandari; Lotuxo-Teso (13): dongotono, karamojong, lango, lokoya, lopit, maasai, ngasa, nyangatom, otuho, samburu, teso, toposa, turkana.
d3 b. južni (14) tanzanija, Kenija, Uganda: Kalenjin (12): aramanik, endo, kalenjin, kisankasa, kupsabiny, mediak, mosiro, okiek, pökoot, sabaot, sjeverni tugen, talai; Tatoga (2): omotik, datooga.
d3 c. zapadni (22) Sudan, Uganda, Demokratska Republika Kongo, Kenija: Dinka-Nuer (7): dinka (5 jezika: južni, jugoistočni, jugozapadni, sjeveroistočni, sjeverozapadni), nuer, reel; Luo (15): acholi, adhola, alur, anuak, belanda bor, burun, jumjum, kumam, lango, luo, luwo, mabaan, päri, shilluk, thuri.
d4. Zapadni (14) Čad, Sudan: Daju (7): baygo, daju (3 jezika: nyala-lagowa, sila, dadjo), logorik, njalgulgule, shatt; Nyimang (2): afitti, ama; Tama (3): assangori, mararit, tama; Temein (2): temein, tese.
E) Komuz (6):
e1. Gumuz (1) Etiopija: gumuz
e2. Koman (5) Etiopija, Sudan: gule, komo, kwama, opuuo, uduk.
F) Kunama (1) Eritreja: kunama.
G) Maba (9)
g1. Karanga (1) čad: karanga
g2. Mabang (8) Čad, Sudan: kendeje; Maba (2): maba, marfa; Masalit (3): masalit, massalat, surbakhal; Runga-Kibet (2): kibet, runga.
H) Saharski (9)
h1. istočni (2) Sudan: berti, zaghawa.
h2. zapadni (7): Kanuri (5): kanuri (4 jezika: bilma, manga, središnji, tumari), kanembu; Tebu (2): dazaga, tedaga.
I) Songhai (8):
i1. Korandje (1) Alžir: korandje
i2. Sjeverni (2) mali, Niger: tadaksahak, tasawaq.
i3. Južni (5) Benin, Mali, Burkina Faso, Niger: dendi, songhay (3 jezika: koyra chiini, koyraboro senni, songhay), zarma.
J) Neklasificirani (7) Sudan, Etiopija: kanga, katcha-kadugli-miri, keiga, krongo, shabo, tulishi, tumtum.

Papuanski jezici[uredi | uredi izvor]

Amto-Musa jezici[uredi | uredi izvor]

(2), Papua Nova Gvineja: amto, musan.

Arafundi[uredi | uredi izvor]

(3) nekad dio skupine ramu. Papua Nova Gvineja: andai, Nanubae, Tapei

Arai-Kwomtari[uredi | uredi izvor]

(10) Papua Nova Gvineja

a) Arai (Left May) (4) ama, iteri, nimo, Owiniga
b) Kwomtari (6): baibai, fas, guariso, kwomtari, nai, pyu

Bayono-Awbono[uredi | uredi izvor]

(2) Indonezija/Papua: awbono, bayono.

Border[uredi | uredi izvor]

(15)

a. Bewani (5): ainbai, kilmeri, Ningera, Pagi, Umeda
b. taikat (2): awyi, taikat
c. Waris (8): amanab, Auwe, Daonda, Imonda, Manem, Sowanda, viid (senggi), Waris.

Donji Mamberamo jezici[uredi | uredi izvor]

(2) Indonezija/Papua: warembori, yoke.

East bird’s head-sentani (istočnovogelkopski-sentani jezici)[uredi | uredi izvor]

(8) Indonezija/Papua:

a. East Bird's Head jezici: manikion, meyah, moskona,
b. Sentani jezici: nafri, sentani, sowari ili demta, tabla.
c. Burmeso: burmeso

Geelvink Bay jezici (vidi Lakes Plain jezici)[uredi | uredi izvor]

eks-porodica. (33) Indonezija/Papua.

Istočni Geelvink Bay jezici[uredi | uredi izvor]

(11): anasi, barapasi, bauzi, burate, demisa, kofei, nisa, sauri, tefaro, tunggare, woria.

Istočni Trans-Fly jezici[uredi | uredi izvor]

(4) nekad dio transnovogvinejske porodice: bine, gizrra, meriam, wipi.

istočnonovobritanski jezici[uredi | uredi izvor]

a. Baining (6): kairak, makolkol, mali, qaqet, simbali, ura,
b. Taulil (1): taulil

Istočnopapuanski jezici[uredi | uredi izvor]

(36) Papua Nova Gvineja, Solomonovi Otoci: bilua, dororo, guliguli, kazukuru, kol, kuot, lavukaleve, savosavo, sulka, touo.

Južni-centralni papuanski jezici[uredi | uredi izvor]

(22) nekad dio transnovogvinejske porodice:

a. Morehead-Upper Maro (17): Nambu (6): nama, namat, nambo, namo, neme, nen; Tonda (10): arammba, bädi kanum, blafe, guntai, ngkâlmpw kanum, smärky kanum, sota kanum, kunja, rema, wára; Yey (1): yei,
b. Pahoturi (2): agob, idi.
c. Waia (1): tabo.
d. Yelmek-Maklew (2): maklew, yelmek.

Južnobugenvilski jezici[uredi | uredi izvor]

(9) nekad dio Istočnopapuanske porodice: Buin (3): siwai, terei, uisai; Nasioi (6): lantanai ili Daantanai’, koromira, naasioi, oune ili ounge, sibe, simeku.

Kaure jezici[uredi | uredi izvor]

(4): kapori, kaure, kosadle (kosare), narau.

Lakes Plain jezici[uredi | uredi izvor]

(20): awera, biritai, doutai, duvle, edopi, eritai, fayu, foau, iau, kaiy, kirikiri, kwerisa, obokuitai, papasena, rasawa, saponi, sikaritai, tause, taworta (diebroud), waritai.

Left May jezici[uredi | uredi izvor]

(6) Papua Nova Gvineja: bo, nakwi.

Mairasi jezici[uredi | uredi izvor]

(3): Mairasi, mer, semimi.

Maybrat jezici[uredi | uredi izvor]

(2) nekad dio zapadnonovogvinejske skupine: karon dori, mai brat.

Mongol-Langam jezici[uredi | uredi izvor]

(3) nekad dio porodice Sepik-Ramu, skupine Yuat-Langam.

langam, mongol, yaul.

Nimboran jezici[uredi | uredi izvor]

(5): nekad dio transnovogvinejske porodice. gresi, kemtuik, mekwei, mlap, nimboran.

Pauwasi jezici[uredi | uredi izvor]

(5) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a) Istočni pauwasi jezici: emumu (Emem), Karkar-Yuri, yafi (zorop).
b) Zapadni pauwasi jezici: dubu (tebi), towei,

Piawi jezici[uredi | uredi izvor]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: haruai, pinai-hagahai.

Ramu-Lower Sepik[uredi | uredi izvor]

(32):nekad dio porodice Sepik-Ramu.

a. Kambot (1): ap ma,
b. Lower Sepik ili Nor-Pondo (6): angoram, chambri, kopar, murik, tabriak, yimas.
c. Ramu (25): Annaberg ili Middle Ramu (3): aiome, anor, rao; grass: abu, ambakich, banaro, gorovu; Mikarew (3; nekad dio skupine ruboni): aruamu, kire, sepen; Ottilien (5; nekad dio skupine ruboni): awar, borei, bosngun, kaian ili kayan, watam ili Marangis; Tanggu ili Ataitan (4; nekad dio skupine goam): andarum, kanggape, tanggu, tanguat; Tamolan (6; nekad dio skupine goam): akrukay, breri, igana, inapang, kominimung, romkun. Sedmi jezik itutang [itu] uklopljen je u inapang [mzu].

Senagi jezici[uredi | uredi izvor]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: angor, dera.

Sepik jezici[uredi | uredi izvor]

(56) nekad dio porodice Sepik-Ramu: abau (1; nekad dio skupine Upper Sepik) abau; Biksi (2) Indonezija/Papua: kimki, yetfa; Iwam (3; nekad dio skupine Upper Sepik): amal, iwam, yawenian (iwam, sepik); Leonhard Schultze ili Walio (4) Papua Nova Gvineja: pei, tuwari, walio, yawiyo; Ndu (12): ambulas, boikin, burui, gaikundi, hanga hundi, iatmul, koiwat, malinguat, manambu, ngala, sengo, yelogu; Nukuma (3): kwanga, kwoma, mende; Ram (3) Papua Nova Gvineja: awtuw, karawa, pouye; Sepik Hill (16): Alamblak (2): alamblak, kaningra; Bahinemo (7): bahinemo, berinomo, bisis, kapriman, mari, sumariup, watakataui; Sanio (5): bikaru, hewa, niksek, piame, saniyo-hiyewe; Papi (2; nekad dio skupine Leonhard Schultze) Papua Nova Gvineja: papi, suarmin. Tama (6): Papua Nova Gvineja: ayi, kalou, mehek, pahi, pasi, yessan-mayo; Wogamusin-Chenapian (2; nekad dio skupine Upper Sepik): chenapian, wogamusin; Yellow River (3) Papua Nova Gvineja: ak, awun, namia; Yerakai (1): yerakai.

Sepik-Ramu jezici[uredi | uredi izvor]

eks-porodica (100 jezika) podijeljena na nekoliko porodica: Ramu-Lower Sepik, Sepik, Yuat.

Sjevernobugenvilski jezici[uredi | uredi izvor]

(4), nekad dio istočnopapuanske porodice: askopan, ramopa, rapoisi, rotokas.

Sko jezici[uredi | uredi izvor]

(7) Papua Nova Gvineja:

a Krisa (4): krisa, puari, rawo, warapu.
b. Vanimo (3) : skou, vanimo, wutung.

Somahai jezici[uredi | uredi izvor]

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice momina, momuna.

Tor-Kwerba jezici[uredi | uredi izvor]

(24) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a. Greater Kwerba (9): Isirawa (1): isirawa; Kwerba (7): airoran, bagusa, kauwera, kwerba, kwerba mamberamo, samarokena, trimuris; Mawes (1): mawes.
b. Orya-Tor (15): Orya (1): orya; Sause (1): sause; Tor (13): berik, bonerif ili beneraf, betaf ili tena (nekad smatran neklasificiranim), dabe, maremgi ili dineor, itik, jofotek-bromnya (novopriznat), keder ili keijar, kwesten, kwinsu (novopriznat), mander, vitou ili takar (novopriznat), wares.

Torricelli jezici[uredi | uredi izvor]

(53):

a. Kombio-Arapesh (9) Papua Nova Gvineja: aruek, bukiyip, eitiep, kombio, mufian, torricelli, weri (ili bumbita arapesh), wom, yambes.
b. Maimai (6) Papua Nova Gvineja: beli, heyo, laeko-libuat, siliput, wiaki, yahang.
c. Marienberg (7) Papua Nova Gvineja: buna, bungain, elepi, juwal, kamasau, urimo, wiarumus,
d. Monumbo (2) Papua Nova Gvineja: lilau, monumbo
e. Urim (1) Papua Nova Gvineja: urim.
f: Wapei-Palei (23) Papua Nova Gvineja: Palei (10): agi, aiku (podijeljen na Ambrak; Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon Arhivirano 12. 9. 2011. na Wayback Machine), Ambrak (novopriznat), alatil, aruop, bragat, nabi, wanap, Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon; Wapei (12): au, dia, elkei, gnau, ningil, olo, sinagen, valman, yapunda, yau, yil, yis; Urat (1): urat.
g. Zapadni Wapei (8) Papua Nova Gvineja: one 6 jezika: molmo, inebu, kwamtim, kabore, sjeverni, južni), seta, seti.

Transnovogvinejski jezici[uredi | uredi izvor]

(564), Dijelom podijeljena. Papua Nova Gvineja:

Angan[uredi | uredi izvor]

(13): angaatiha, akoye, ankave, baruya, hamtai, kamasa, kawacha, menya, safeyoka, simbari, susuami, tainae, yagwoia;

Asmat-Kamoro[uredi | uredi izvor]

(11): buruwai, asmat sa obale kazuarina, centralni asmat, citak, diuwe, kamberau, kamoro, sempan, sjeverni asmat, tamnim citak, yaosakor asmat;

Awin-Pare[uredi | uredi izvor]

(2): aekyom, pare;

Binandere[uredi | uredi izvor]

(13): aeka (novopriznat), baruga, binandere, doghoro, ewage-notu, gaina, guhu-samane, Hunjara-Kaina Ke (novopriznat), korafe ili Korafe-Yegha, orokaiva, suena, yekora, zia;

Bosavi[uredi | uredi izvor]

(8): aimele, beami, dibiyaso, edolo, kaluli, kasua, onobasulu, sonia, turumsa (prije neklasificiran),

Chimbu-Wahgi[uredi | uredi izvor]

(17): chuave, dom, golin, imbongu, kandawo, kuman, maring, mbo-ung, melpa, narak, nii, nomane, salt-yui, sinasina, sjeverni wahgi, umbu-ungu, wahgi;

Damal[uredi | uredi izvor]

(1): damal;

Dem[uredi | uredi izvor]

(1): dem;

Duna-Bogaya[uredi | uredi izvor]

(2): bogaya, duna;

East Kutubu[uredi | uredi izvor]

(2): fiwaga, foi;

istočni Strickland[uredi | uredi izvor]

(6): fembe, gobasi, konai, kubo, odoodee, samo;

Eleman[uredi | uredi izvor]

(7): kaki ae, keuru ili keoru-ahia, opao, orokolo, purari, tairuma, toaripi;

Engan[uredi | uredi izvor]

(14): angal, angal enen, angal heneng, bisorio, enga, erave, huli, ipili, istočni kewa, kyaka, lembena, nete, samberigi, zapadni kewa;

Finisterre-Huon[uredi | uredi izvor]

(61): asaro'o, awara, bonkiman, borong, bulgebi, burum-mindik, dedua, degenan, domung, finongan, forak, gabutamon, gusan, guya, gwahatike, iyo, kâte, kinalakna, komba, kovai, kube, kumukio, ma, madi, mamaa, mape, mese ili mesem, migabac, momare, munkip ili mungkip, muratayak, nabak, nakama, nankina, nek, nekgini, neko, ngaing, nimi, nomu, nuk, nukna, numanggang, ono, rawa, sakam, sauk, selepet, sene, sialum, som, timbe, tobo, tuma-irumu, ufim, uri, wantoat, weliki, yagomi, yau, yopno;

Gogodala-Suki[uredi | uredi izvor]

(4): ari, gogodala, suki, waruna;

Inland Gulf[uredi | uredi izvor]

(7): foia foia (novopriznati), hoia hoia (novopriznati), Hoyahoya (novopriznati), ipiko, karami, minanibai, mubami;

Kainantu-Goroka[uredi | uredi izvor]

(29): agarabi, alekano, awa, awiyaana, benabena, binumarien, dano, fore, gadsup, gende, gimi, inoke-yate, isabi, južni tairora, kamano, kambaira, kanite, kenati, keyagana, kosena, ontenu, owenia, siane, sjeverni tairora, tokano, usarufa, waffa, yagaria, yaweyuha; Kamula (1): kamula;

Kayagar[uredi | uredi izvor]

(3): atohwaim, kayagar, tamagario;

Kiwai[uredi | uredi izvor]

(7): bamu, južni kiwai, kerewo, kibiri (prije neklasificiran), morigi, sjeveroistočni kiwai, waboda;

Kolopom[uredi | uredi izvor]

(3): kimaama ili kimaghima, ndom, riantana;

Madang[uredi | uredi izvor]

(106): abaga, amaimon, amele, anam, anamgura, anjam, apali, arawum, asas, atemble, bagupi, baimak, bargam, bau, bepour, bilakura, biyom, bongu, brem, danaru, dimir, duduela, dumpu, dumun, faita, gal, ganglau, gants, garus, girawa, gumalu, isebe, jilim, kalam, kare, kein, kesawai, kobol, kobon, kolom, korak, kowaki, kwato, lemio, maia, maiani, mala, malas, male, matepi, mauwake, mawak, mawan, miani, moere, moresada, mosimo, mum, munit, murupi, musak, musar, nake, nend, nobonob, ogea, pal, pamosu, panim, parawen, paynamar, pulabu, rapting, rempi, rerau, saep, sam, samosa, saruga, sausi, sihan, sileibi, silopi, sinsauru, siroi, sop, sumau, tai, tauya, ukuriguma, urigina, usan, utarmbung, utu, uya, wadaginam, wagi, wamas, wanambre, wasembo, waskia, yaben, yabong, yangulam, yarawata, yoidik; Marind (6): bian marind, kuni-boazi, marind, warkay-bipim, yaqay, zimakani; Mek (7): eipomek, ketengban, korupun-sela, kosarek yale, nalca, nipsan, una; Mombum (2): koneraw, mombum; Mor (1): mor; Moraori (1): morori; Ok-Awyu (36): Aghu, asue awyu, bimin, burumakok, centralni awyu, edera awyu, faiwol, iwur, jair awyu, južni awyu, južni muyu, ketum, kombai, komyandaret, kopkaka, korowai, kwer, mandobo atas, mandobo bawah, mian, nakai, ngalum, ninggerum, sawi, setaman, sjeverni awyu, sjeverni muyu, suganga, tangko, telefol, tifal, tsakwambo ili tsaukambo, urapmin, wambon, wanggom, yonggom /sjeverni korowai [krg], ukopljen i korowai/; Oksapmin (1): oksapmin; Pawaia (1): Pawaia; južni Bird’s Head (10): arandai, duriankere, kaburi, kais, kemberano, kokoda, konda, puragi, suabo, yahadian /po starijoj klasifikaciji i Maku'a ili Makuv’a [lva]; jugoistočni papuanski (37): aneme wake, barai, bariji, bauwaki, biangai, binahari, daga, dima, domu, doromu ili doromu-koki, ese, fuyug, ginuman, grass koiari, humene, kanasi, koitabu, kunimaipa, laua, mailu, maiwa, mapena, maria, moikodi, morawa, mulaha, namiae, nawaru, ömie, onjob, planinski koiali, tauade, turaka, uare, umanakaina, weri, yareba; Tanah Merah (1): tanahmerah; Teberan (2): dadibi, folopa; Tirio (5): abom, baramu, bitur, makayam, were ili weredai; Turama-Kikorian (3): ikobi-mena, omati, rumu; Zapadni transnovogvinejski (43): abui, adabe, adang, angguruk yali, auye, baham, blagar, bunak, donjovelikodolinski dani, dao, ekari, fataluku, gornjovelikodolinski dani, hamap, hupla, iha, kabola, kafoa, kamang, karas, kelon, kui, kula, lamma, makasae, moni,nduga, nedebang, nggem, ninia yali, oirata, pass valley yali, retta, sawila, silimo, srednjovelikodolinski dani ili tulem, tereweng, tewa, walak, wano, wersing, wolani, zapadni dani; Zapadni kutubu (1): fasu; Wiru (1): wiru.

Yele-zapadnonovobritanski jezici[uredi | uredi izvor]

(3) nekad dio istočnopapuanske porodice: anem, pele-ata, yele.

Yuat jezici[uredi | uredi izvor]

(6) nekad dio porodice sepik-ramu, skupine Yuat-Langam: biwat, bun, changriwa, kyenele, maramba, mekmek.

Zapadnopapuanski jezici[uredi | uredi izvor]

(23), Indonezija (Papua):

a. sjevernohalmaherski (16):
b. West Bird’s Head (5): kalabra, moi, moraid, seget, tehit.
c. Yapen (2): saweru, yawa.

Galela-Loloda (8): galela, laba, loloda, modole, pagu, tabaru, tobelo, tugutil; Sahu (5): gamkonora, ibu, kao, sahu, waioli; Ternate-Tidore (2): ternate, tidore; West Makian (1): zapadni makian (makian barat).

Novopriznati jezici: andai, nanubae, tapei, Abu' arapesh jezik (2009), ambrak (2007), aeka (2007),

Sinotibetski jezici[uredi | uredi izvor]

(403)

A) Kineski (14; + literarni kineski) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, mandarinski, pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue; literarni kineski.
B) Tibetsko-burmanski (389)
b1. Bai (3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).
b2. Himalajski (145)
Mahakiranti (51)
a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.
b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.
c. Newari (1) Nepal: newar.
Tibeto-Kanauri (93):
a. Lepcha (1) Indija: lepcha.
b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.
c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.
d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha
Neklasificirani (1): baima.
b3. Jingpho-Konyak-Bodo (25):
Jingpho-Luish (4):
a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.
b. Luish (1) Burma: kado.
Konyak-Bodo-Garo (21):
a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.
b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.
b4. Karen (20)
Pa'o (1) Burma: pa'o karen.
Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).
Sgaw-Bghai (14):
a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.
b. Brek (1) Burma: brek karen.
c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).
d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.
Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.
b5. Kuki-Chin-Naga (74)
Kuki-Chin (49):
a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.
b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.
Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.
Naga (25):
a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.
b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).
c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.
d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.
e. Neklasificirani (1) Indija: puimei naga
b6. Lolo-burmanski (73):
Burmanski (14):
a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.
b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.
c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.
Lolo (57):
a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.
b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.
c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).
b7. Naxi (1) Kina: naxi.
b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.
b9. Meitei (1) Indija: meitei.
b10. Mikir (2) Indija: amri, karbi.
b11. Mru (1) Bangladeš: mru.
b12. sjevernoasamski/North Assam (13)
Deng (2) Kina: darang deng, german deng.
Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.
b13. Nung (5): drung, lama, norra, nung, rawang.
b14. Tangut-Qiang (15):
Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.
rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.
b15. Tujia (2) Kina: tujia (sjeverni i južni).
b16. zapadni bodo (1) Nepal: dura.
b17. Neklasificirani (9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Novopriznati jezici: : akeu (priznat 2008), alugu, azha

Tajski jezici[uredi | uredi izvor]

Tajski jezici (Tai-Kadai) (76)

A) Hlai (2), Kina: hlai, jiamao,
B) Kadai (12), Kina, Vijetnam
b1. Bu-Rong (1), Kina: yerong.
b2. Ge-Chi (6), Kina, Vijetnam: bijeli gelao, bijeli lachi, crveni gelao, gelao, lachi, zeleni gelao,
b3. Yang-Biao (5), Kina, Vijetnam: buyang, cun, en, qabiao, laha.
C) Kam-Tai (62)
c1. Be-Tai (50)
Be (1), Kina: lingao.
Tai-Sek (49), Laos, Vijetnam:
Sek (1), Laos: saek.
Tai (48), Kina, Vijetnam, Laos, Tajland, Indija, Burma: ahom, aiton, bouyei, cao lan, e, južni thai, južni zhuang, khamti, khamyang, khün, kuan, lao, lü, nung, nyaw, pa di, phake, phu thai, phuan, pu ko, rien, shan, sjeverni thai, sjeverni zhuang, sjeveroistočni thai, tai daeng, tai dam, tai do, tai dón, tai hang tong, tai hongjin, tai long, tai mène, tai nüa, tai pao, tai thanh, tai ya, tày, tay khang, tày sa pa, tày tac, thai, thai song, thu lao, ts'ün-lao, turung, yong, yoy.
c2. Kam-Sui (11), Kina: ai-cham, biao, cao miao, južni dong, kang, mak, maonan, mulam, sjeverni dong, sui, t'en.
c3. Lakkja (1), Kina: lakkia.

Uralsko-altajski jezici[uredi | uredi izvor]

Altajski jezici[uredi | uredi izvor]

(66):

A) Mongolski jezici (14 jezika)
a 1) istočni (13), Mongolija, Kina: bonan, burjatski (3 jezika), darhat, daur, dongxiang, halha mongolski, istočni jugur, kalmik-ojrat, kangjia, monggol, tu.
a 2) zapadni (1). Afganistan: mogholi
B) Tunguski jezici (12)
b 1) sjeverni (4), Rusija, Kina: even, evenki, negidal, oroqen.
b 2) južni (8) Rusija, Kina: džurčen, mandžurski, nanai, oroč, orok, udihe, ulč, xibe.
C) Turski jezici (40)
c 1) Bolgar (1), Rusija: čuvaški
c 2) istočni (7) Kina, Turkmenija, Afganistan, Uzbekistan: ainu, čagatajski, ili turkijski, ujgurski, sjeverni uzbečki, južni uzbečki, zapadni jugurski.
c 3) sjeverni (8) Rusija: dolganski, hakaski, jakutski, karagas, sjevernoaltajski, južnoaltajski, šorski, tuvinski.
c 4) južni (12) Iran, Turkmenistan, Afganistan, Uzbekistan, Azerbajdžan, Moldavija, Turska: balkanski gagauz, gagauski, horasanski turski, južnoazerbajdžanski, khalaj turkijski, krimski tatarski, Qashqa'i (kašgajski), salarski, salchuq, sjevernoazerbajdžanski, turkmenski, turski.
c 5) urum (1): urum.
c 6) Zapadni: baškirski, čulimski, karaimski, karačajsko-balkarski, karakalpački, kazaški, kirgiski, krimčački, kumički, nogajski, tatarski.

Uralski jezici[uredi | uredi izvor]

(39)

A) Finski jezici
a) Baltofinski, Finska, Estonija, Rusija; livonski, estonski, ingrijski, vepsanski, finski, karelski, votski.
b) povolški-finski; mordvinski (erzja i mokša), marijski (čeremiski),
c) permjački (3), Rusija: votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d) laponski (6): akkala, kildin, kemi, ter, inari, skolt.
B) Ugarski jezici
a) mađarski (1), Mađarska: mađarski
b) obskougarski (2), Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski
C) Samojedski (6 ili 7): jurački (nenecki), enecki (šumski, enecki iz tundre), kamasinski, selkupski, nganasanski (tavgijski).

Ostali jezici[uredi | uredi izvor]

Izolirani jezici[uredi | uredi izvor]

(40): abinomn, abun (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[mrtav link]), ainu, andoque, burushaski, camsá, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, centúúm, elseng, gilyak, hatam (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[mrtav link]), itonama, karkar-yuri, kibiri, korejski, kutenai, leco, massep, movima, mpur (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[mrtav link]), muniche, nihali, odiai, páez, pankararú, puelche, puinave, taiap, taushiro, ticuna, tinigua, tol, trumaí, tsimané, tuxá, urarina, waorani, warao, yale, yámana, yuchi, yuracare, zuni.

Kreolski jezici[uredi | uredi izvor]

(86): afroseminolski kreolski, amapá kreolski, andamanski kreolski, angolar, antigvanski i barbudski kreolski engleski, kreoski, aukan, baba (baba malajski), babalia, bahamski kreolski, bajan, banda malajski(danas se vodi pod malajske jezike), bende (san andrés kreolski), berbice kreolski holandski, betawi, bislama, cafundo kreolski, chavacano, cutchi-swahili, fa d'ambu, fernando po kreolski, gijanski kreolski, gornjogvinejski crioulo (kiryol), grenadski kreolski, gullah, gvadalupski kreolski (kreyol), gvajanski kreolski, haićanski kreolski, havajski kreolski, indoportugalski, jamajkanski kreolski, kabuverdianu, kamerunski pidžin, karipúna kreolski (crioulo, kikongo-kutuba, korlai kreolski, krio, kriol (belize kriol), kupang malajski, kwinti, lujzijanski kreolski, lun'gwiye, macao kreolski, malakanski malajski (chitties kreolski), malayu ambonski (ambong), manado malajski, morisyen, munukutuba (kikoongo), naga pidžin, negerhollands, ngatikese, nigerijski pidžin, nikaragvanski kreolski, nubi, oorlams, palenquero, papia kristang (malakanski kreolski portugalski), papiamentu, peranakan, petjo, pijin (solomonski pidžin), réunionski kreolski, riverain sango, roper-bamyili kreolski (kriol), san miguel kreolski, sango, sãotomense, saramaccan, seselwa kreolski (sejšelski kreolski), skepi kreolski holandski, sranan, sudanski kreolski, svetolucijski kreolski, šrilankanski kreolski, tayo, ternateño, tetun dili, timorski pidžin, tobagoški kreolski, tok pisin, torres strait kreolski, trinidadski kreolski, tsotsitaal, turks i caicos kreolski, unserdeutsch, vincentski kreolski, virgin islands kreolski.

Miješani jezici[uredi | uredi izvor]

(21): angloromski, callawalla, caló (gitanski), camtho, kaqchikel-k'iche', lomavren, malavijski lomwe (nguru, anguru), mbugu, media lengua, mednyj aleutski, michif, nguluwan, norveški putnički, romski grčki (romika, helenoromski), romski srpski, rotwelsch (rodi), shelta, tagdal, tavringerski romski, wutunhua, yeniche (jenisch, yenishe).

Neklasificirani jezici[uredi | uredi izvor]

(78): aariya, abishira, agavotaguerra, aguano, amerax, amikoana, andh, arára do mato grosso, beothuk, betaf, bhatola, bung, cagua, carabayo, chak, chipiajes, coxima, doso, gail, himarimã, iapama, imeraguen, kaimbé, kamba, kambiwá, kapinawá, kara, karahawyana, karirí-xocó, kehu, kembra, kohoroxitari, korubo, kujarge, kunza, laal, langay, lenca, lepki, lufu, luo, majhwar, malakhel, mawa, miarrã, molof, monimbo, mukha-dora, murkim, ná-meo, natagaimas, pankararé, papavô, pataxó-hãhaãi, pijao, polari, pumé, puquina, quinqui, rer bare, škotski cant, tapeba, tingui-boto, tofanma, tremembé, truká, turumsa, uamué, uru-pa-in, usku, wakoná, warduji, wasu, waxianghua, weyto, xinca, xukurú, yarí, yauma, yeni, yuwana.

Znakovni jezici[uredi | uredi izvor]

(3): Znakovni jezik prerijskih Indijanaca; znakovni jezik australskih Aboridžina; Samostanski znakovni jezik.

Pidžin[uredi | uredi izvor]

(18): barikanchi, broom kreolski (broome pearling lugger pidgin), fanagalo, gibanawa, hiri motu, iha based pidgin, kineski pidgin engleski, liberijski engleski, lingua franca, maskoy pidgin, mobilian, ndyuka-trio pidgin, nefamese, onin based pidgin, pidgin delaware, settla, tay boi.

Umjetni jezici[uredi | uredi izvor]

(3): esperanto, europanto, interlingua.

Dodatak: Popis jezika koji su izgubili status[uredi | uredi izvor]

Vidi

Nestali jezici[uredi | uredi izvor]

a) Drevni jezici: avesta, elamski, etruščanski, fenički, galaćanski, geez, gotski, hatski, hurijski, staroslavenski, sumerski, trački, urartski.
b) Historijski jezici: srednjoarmenski, staroengleski, starogrčki.
c) Izumrli jezici: bolgarski,

Novopriznati jezici[uredi | uredi izvor]

2007: andai [afd], hunsrik [hrx], Nanubae [afk], Tapei [afp], vilamovski[wym],

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]