Josip Osti

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Josip Osti
Rođenje 19. mart 1945.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Josip Osti, slovenski, bosanski pjesnik, pripovjedač, esejist, književni kritičar, antologičar i prevoditelj, * 19. mart 1945, Sarajevo.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Josip Osti, pjesnik, pripovjedač, esejist, književni kritičar, antologičar i prevoditelj, rođen je 1945. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Bio je urednik kulture studentskog lista Naši dani, urednik u izdavačkoj kući Veselin Masleša, tajnik podružnice književnika grada Sarajeva i direktor Međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije, sekretar Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, predsjednik udruženja književnih prevoditelja BiH, te lektor/korektor u izdavačkoj kući Svjetlost. Živi kao slobodni umjetnik ili, kako voli reći, od ljubavi i od onoga što napiše i prevede, u Sloveniji (u Ljubljani i u Tomaju na Krasu).

Knjige su mu prevedene na slovenski, italijanski, češki, engleski, poljski, turski, makedonski i bugarski jezik. Preveo je preko sedamdeset knjiga i petnaest drama slovenskih autora. Prevoditelj je Srečka Kosovela, Tomaža Šalamuna, Vladimira Bartola, Draga Jančara, Brine Svit...

Pored ranijih nagrada za prijevode, u Sloveniji je, u proteklih deset godina, nagrađen Nagradom Zlata ptica (1992), Međunarodnom književnom nagradom Vilenica (1994), plaketom grada Ljubljane (1997), Veronikinom nagradom (1999) Župančičevom nagradom (2000), međunarodnim priznanjem za poeziju "Scritture di Frontiera" (Trst, 2005), Jenkovom nagradom (2006) i nagradom izdavačke kuće Bosanska riječ iz Tuzle (2007).

Knjige[uredi | uredi izvor]

Poezija:

  • Snokradica (1971),
  • Salto mortale (1974),
  • Tetovirani violinist (1976),
  • Grom iz vedra neba (1978),
  • Umiru i zmije koje su nas ujedale (1984),
  • Zmijski pastir (1989),
  • Barbara i barbar (1990),
  • Plamen žar pepeo i obratno (1991),
  • Ljubavno dvorište (za djecu, 1993),
  • Sarajevska knjiga mrtvih (dvojezično izdanje, hrvatski/slovenski, 1993),
  • Mašta na trapezu (za djecu, 1994),
  • Salomonov pečat (dvojezično izdanje, hrvatski/slovenski, 1995),
  • Kraški Narcis (napisana na slovenskom jeziku, 1999),
  • Veronikin prt (napisana na slovenskom jeziku, 2002),
  • Rana u srcu – slavuj u rani (2002).
  • Vječnost trenutka (2003)
  • L'abero che cammina/Drvo koje hoda/Drevo, ki hodi (2005)
  • Rosa mystica (napisana na slovenskom jeziku, 2005)
  • Sve ljubavi su neobične (napisana na slovenskom jeziku, 2006)
  • Dan i noč svakodnevice (četirijezično izdanje, hrvatski/slovenski/makedonski/engleski, 2007)
  • Sjene krijesnica (četirijezično izdanje, hrvatski/slovenski/makedonski/engleski, 2007)
  • Tomajski vrt (napisana na slovenskom jeziku, 2007)

Proza:

  • Prvo pa muško (1996),
  • Odrastao sam sa životinjama (1996, 1997),
  • Izginula ledena čarolija (1998)
  • Učitelj ljubavi (2005)

Knjige eseja, književno-kritičkih i publicističkih tekstova:

  • Let oko svjetiljke (1986),
  • Jevreji u Sarajevu i Bosni (1993),
  • Sarajevo nekada i sada (1993, 1994),
  • Život i priča (1994),
  • Mač i pero (1995),
  • Knjiga o knjigama (1996),
  • Podzemna katedrala (1996),
  • Radovan Karadžić –pisac i/ili zločinac (1996),
  • Lica, likovi, krajolici… (1996),
  • Tragom Arijadnine niti (1996) i
  • Zvijezda u krilu mladoga mjeseca (1999),
  • Razgovori sa Izetom Sarajlićem (1991),
  • Non omnis moriar (knjiga prepiske s Biljanom Jovanović)(1996)

Antologije:

  • Iz savremene slovenačke poezije (1988),
  • Vrt divljih ruža (poslijeratno bosanskohercegovačko pjesništvo, 1989),
  • Sedam slovenskih pjesnika (1996),
  • Muze nisu šutjele – pjesme slovenskih pjesnikinja i pjesnika o ratu u Sloveniji, u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini (1999)
  • Antologija novije slovenske pripovijetke (2001).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]