Josip Vancaš

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Josip Vancaš (Sopron, 22. mart 1859. – Zagreb, 15. decembar 1932.) je poznati arhitekta.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Josip Vancaš studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Beču 1876-81, a zatim radio u atelieru F. Fellnera i H. Helmera u svojstvu crtača na projektima za neka pozorišta, pa i za Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu. U tom ateljeu Vancaš je bio orijentiran na renesansni stil, što će mu kasnije naročito dobro doći u Sarajevu. Čekajući na pravo zaposlenje Vancaš se u oktobru 1882. upisuje na Arhitektonski odjel Akademije likov­nih umjetnosti gdje se kod Friedricha Schmidta posvetio studiju gotike. Schmidt je na tom polju bio najpozvaniji autoritet.

Na poziv bosanske vlade dolazi 1883. u Sarajevo, gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti "bosanski stil". Bio je neobično produktivan. Za vrijeme djelatnosti u Bosni 1883.-1921. sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka,10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela i kafana i izveo niz pregradnja.

Kao zastupnik u bosansko-hercegovačkom saboru podnio je 1911. rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u Bosni i Hercegovini.

Katedrala u Sarajevu[uredi | uredi izvor]

Katedrala

Josip Vancaš uradio je projekat za izgradnju Katedrale u Sarajevu kombinujući elemente romanike i gotike, i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste. Po tom projektu urađen je i dio enterijera. Izgradnja objekta je započela 1884. godine, a 1889. godine objekat je završen i predat na upotrebu Sarajevskoj gradskoj općini. Za izgradnju sarajevske Katedrale i zgrade Zemaljske vlade, 1889. godine odlikovan je viteškim križem Franje Josipa I, a 1898. odlikovao ga je i papa Lav XIII viteškim križem Sv. Georga.

Ostali objekti[uredi | uredi izvor]

Prvobitno, objekat je bio Grand hotel. Poslije hotela, poznat je bio kao Landesbank (Zemaljska banka), zatim kao SDK (Služba društvenog knjigovodstva), a danas ova građevina je poznata kao Zavod za platni promet. Objekat je nastao 1893. godine, a otvoren je 1895. godine. Projektanti su bili Karlo Pardžik i Josip Vancaš. Pročelje zgrade je građeno u duhu rane renesanse. Ispred pročelja zgrade nalazi se Vječna vatra, koja je upaljena 1946. godine kao spomenik oslobodiocima Sarajeva i žrtvama fašizma koji su pali u II svjetskom ratu.

Vojna pošta u Sarajevu[uredi | uredi izvor]

Josip Vancaš projektovao je i ovu poznatu zgradu u Sarajevu, što je i zapisano u holu iznad vrata Vojne pošte. Izgrađena je 1913. godine u stilu secesije, uz neodoljivo podsjećanje na Bečku Poštansku kasu. I danas je unutrašnjost ove zgrade ostala ista, ali nedostaju veliki sat, grobovi K. Und K. Monarhije, vojnici i kraljevski sto presvučen zelenom čohom.

Ostale građevine[uredi | uredi izvor]

Osim ovih objekata, Josip Vancaš izgradio je i slijedeće objekte:

  • 1884. godine projektovao je Katoličko groblje na Koševu;
  • 1890. godine napravio je projekt pozorišne zgrade u Sarajevu, ali ga nije realizirao;
  • Sagradio je sebi vlastitu kuću u Sarajevu, u Titovoj ulici na broju 45, a iz nje je iselio u Zagreb 27.9. 1921. godine, pošto je ustupio Savezu Hrvatskih Seljačkih Zadruga;
  • 1893. godine projektovao današnju Muzičku školu, a tadašnji zavod sv. Augustina;
  • 1896. godine projektovao je paviljon BiH;
  • Istočnu stranu današnje Štrosmajerove ulice također je isprojektovao Josip Vancaš, kao i mnogobrojne stambene objekte u Sarajevu.
  • 1901. godine projektovao je paviljon BiH;
  • 1900 - 1905. godine projektovao je Knezoškofijski zavod u Šentvidu kod Ljubljane
  • 1905. godine radi na projektu crkve u Bledu;
  • 1904 - 1905. godine projektovao je Hotel Union u Ljubljani;
  • 1904 - 1905. godine projektovao je Gradsku štedionicu u Ljubljani;
  • 1906 projektovao je narodnu banku u Ljubljani;
  • 1907 projektovao je crkvu u Prečni (Novo mesto).

Ime ovog istaknutog umjetnika danas nosi i jedna ulica u centru grada Sarajeva, u kojoj se nalazi Muzička akademija, sa velikom lirom na vrhu tornja, koja je također djelo ovog umjetnika i graditelja.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: