Jovan Kinam o Bosni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

U djelu Epitome (Ioanis Cinnami epitome rerum ab Ioanne et Alexio Comnenis gestarum, ovdje dat ijekaviziran prijevod iz knjige: Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Tom IV, Beograd 1971), Jovan Kinam na dva mjesta pominje Bosnu. Radi se o prvorazrednom izvornom materijalu koji govori o Bosni doba bana Borića:

1150. godine. Drugi pohod cara Manojla protiv Raške

  • "A iduće godine, već pred kraj ljeta, kada putevi za Srbiju postaju najpogodniji za vojsku koja napada, jer tada drveće već počinje da gubi lišće, skupi vojsku kod Niša. Saznavši tu da se iz Peonije šalju snage Dalmatima u pomoć postara se da vojska pređe preko zemlje nazvane Longomir da bi se Peonci, koji su napredovali s desne strane, sukobili s romejskom vojskom. Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj rijeci po imenu Drina koja izvire negdje odozgo i odvaja Bosnu od ostale Srbije. Bosna nije potčinjena arhižupanu Srba nego narod u njoj ima poseban način života i upravljanja ... "


1154. – 1155. godine. Borbe oko Braničeva i Beograda

  • "A kralj Peonije, pošto još nije saznao ništa od onog što se Androniku dogodilo, sakupivši vojsku od Čeha, Saksonaca i mnogih naroda, pristupi opsadi Braničeva ohrabren, mislim, onim o čemu se Andronik s njim bio dogovorio. Saznavši za ovo, car se zaprepastio zbog te vijesti i čudio se nevjernosti Huna što bez ikakvog razloga prenebregnuše svoje skorašnje zakletve. ... Ali, kad vidješe da se rijeka izlila krenuše prema Beogradu. Kad car vidje ovo i dozna da se Borič, egzarh dalmatske zemlje Bosne, našavši se među saveznicima peonskog vladara, vraća u svoju zemlju, on odabra najhrabriji dio svoj vojske i posla ga da ide da se bori protiv Boriča.