Kadulja
| Kadulja / žalfija | |
|---|---|
 Salvia officinalis | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Potklasa | Asteridae |
| Red | Lamiales |
| Porodica | Lamiaceae |
| Potporodica | Nepetoideae |
| Rod | Salvia |
| Vrste | |
Kadulja ili žalfija (latinski: Salvia officinalis) jest višegodišnja, zimzelena polugrmovita biljka, sa sivkastim lišćem i plavim i ljubičastim cvjetovima. Član je porodice Lamiaceae i raste u mediteranskoj regiji, ali je presađena i u mnoga mjesta širom svijeta. Ima dugu historiju u medicinskoj i kulinarskoj upotrebi, a u modernom vremenu raste i kao ukrasna vrtna biljka.
Osobine[uredi | uredi izvor]
Kadulja je višegodišnja polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm. Ima jak korijen i drvenastu stabljiku. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Stabljika je uspravna i uglasta. Listovi su uski, eliptični, sitno naborani, sa dugom peteljkom. Veliki tamnoljubičasti cvjetovi skupljeni su u cvatove poput klasa, koji su sastavljeni od pršljenova. Cvijet je dvousnat, a čašica i vjenčić imaju žljezdaste dlake. Cvijeta od juna do avgusta. Sjeme sazrijeva u avgustu i septembru. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje). Kadulja voli sunce i ne uspijeva u sjenovitim predjelima. Ne podnosi mrazeve i izrazito niske temperature mogu da ubiju cijelu biljku. Ova zimzelena biljka, koja se koristi kao začin, ima i ljekovita svojstva. Potječe iz mediteranskih zemalja, a raširila se po cijeloj Evropi. Latinsko ime Salvia dolazi od latinske riječi salvare, što u prevodu znači spasti, spasavati ili izliječiti. Drugi dio latinskog imena, officinalis, prevodi se kao "ljekovit".
Hemijski sastojci[uredi | uredi izvor]
![[icon]](/wiki/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Kadulja je zvanično priznata kao ljekovita biljka i uvrštena je u nekoliko svjetskih farmakopeja.[1] Kadulja se koristi, suha ili svježa, kao začin jelima u mnogim kuhinjama svijeta.
Dosta se uzgaja zbog eteričnog ulja koje se koristi u medicinske i kozmetičke svrhe. Medonosna je biljka i intenzivno se koristi u ispaši pčela. Zbog antibakterijskog i antivirusnog djelovanja, eterično ulje kadulje koristi se kao aktivna supstanca u proizvodnji parfema, zubnih pasti, šampona i sapuna, kao i za tečnosti za ispiranje usta. Gajena između kupusa i mrkve odbija nametnike te se koristi u organskom vrtlarstvu.
Ljekovitost kadulje spoznali su još Stari Rimljani i antički Grci. Pretpostavlja se da je kadulja bila jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje u faraonskim grobnicama Egipta. Navodno, u srednjem vijeku spremao se ljubavni napitak od listova kadulje, rute i latica ruže.
U medicini[uredi | uredi izvor]
U medicinske svrhe koristi se list kadulje, koji u vrijeme cvjetanja sadrži najveću količinu kvalitetnih ljekovitih tvari. Osnovni ljekoviti sastojak lista kadulje jest eterično ulje. Kadulja ulazi u sastav velikog broja lijekova koji se upotrebljavaju za ispiranje usta i grla kod upalnih i infekcijskih procesa, zbog antiseptičkog djelovanja i mogućnosti podržavanja obnove sluzokože.
Kadulja ima svojstvo smanjivanja lučenja iz znojnih žljezda te se sve do otkrića antibiotika, kao čaj, koristila protiv znojenja i tuberkuloze. Čaj i drugi lijekovi načinjeni od kadulje upotrebljavaju se i za jačanje organizma. Čaj od kadulje[2] također pomaže kod raznih infekcijskih upala. Ova biljka ima antiseptička, karminativna, stimulativna i spazmolitička svojstva.
Mogući su neželjeni efekti kod neprekidnog i dugotrajnog korištenja kadulje. Mogući simptomi su uznemirenost, povraćanje, vrtoglavica, drhtavica, epileptički napadi, prijevremene kontrakcije tokom trudnoće. Osobe s epilepsijom trebaju izbjegavati kadulju.[3]
U narodnoj medicini[uredi | uredi izvor]
U narodnoj medicini kadulja se prije svega koristi kao sredstvo za dezinfekciju usta. Preporučuje se ispiranje usta kod zubobolje, čireva i upale grla. Pomaže kod preobilnog lučenja pljuvačke te se preporučuje pacijentima s Parkinsonovom bolešću. Koristi se i kod dojilja koje imaju problem preobilnog lučenja mlijeka. Ostale upotrebe u narodnoj medicini: kod obilnog znojenja, nervoze, depresije, sterilnosti kod žena i menstrualnih problema.[4][5]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Pharamacopoeia Britanica (British Pharamacopoeia ISBN 9780113229871)
- ^ "Priprema čaja od kadulje". Arhivirano s originala, 31. 12. 2014. Pristupljeno 9. 1. 2015.
- ^ Salvia officinalis warnings
- ^ Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, "Svjetlost", Sarajevo, 1980.
- ^ Salvia officinalis-Medicinal Uses