Kalijev acetat
| Kalijum acetat | |
| Općenito | |
|---|---|
| Hemijski spoj | Kalijum acetat |
| Druga imena | E261 |
| Molekularna formula | CH3COOK |
| CAS registarski broj | 127-08-2 |
| Kratki opis | bijeli kristalni prah |
| Svojstva | |
| Molarna masa | 98,15 g/mol |
| Agregatno stanje | čvrsto |
| Gustoća | 1,57 g/cm3 |
| Tačka topljenja | 292 °C |
| Rastvorljivost | 200 g/100 g vode pri 25 °C i 100 kPa |
| Rizičnost | |
| NFPA 704 | |
Kalijum acetat je kalijumova so. Njegova hemijska formula je CH3COOK.
Dobijanje [uredi]
Može se dobiti putem reakcije neke baze koja sadrži kalijum, kao što su kalijum hidroksid ili kalijum karbonat, sa sirćetnom kiselinom:
-
-
- 2CH3COOH + K2CO3 → 2CH3COOK + CO2 + H2O
-
Ova vrsta reakcija se naziva neutralizacija. Pored kalijum acetata, proizvod ove reakcije je voda, kao i kod svih reakcija neutralizacije baze i kiseline.
Upotreba [uredi]
Kalijum acetat se može upotrebljavati kao so za posipanje, u zamjenu za hloridne soli poput kalcijum hlorida ili magnezijum hlorida. Ima određene prednosti jer je manje agresivan u zemljištu i mnogo manje korozivan, te se preferira na aerodromskim pistama. Međutim, nedostatak je što je mnogo skuplji. Koristi se i kao sredstvo za gašenje požara i spada u K klasu protivpožarnih sredstava. Posjeduje sposobnost da hladi zapaljeni materijal i pri tom formira čvrstu koru, što je neophodno kod zapaljenih goriva.
Kalijum acetat se upotrebljava kao dio zamjenskih protokola u tretmanu dijabetične ketoacidoze, jer posjeduje sposobnost raspadanja na bikarbonat i pomaže u neutralizaciji acidoznih stanja. U molekularnoj biologiji, koristi se za poticanje vezanja dodekil sulfata sa proteinima, te omogućava odvajanje proteina od DNK. Također se koristi kao so za poticanje DNK etanolom.
U prehrani, koristi se kao aditiv u hrani (regulator kiselosti). Ranije se upotrebljavao za čuvanje, konzerviranje, fiksiranje i mumifikaciju tkiva i organa. Mnogi muzeji i danas koriste metod konzervacije na bazi formaldehida, koji sadrži i kalijum acetat, što je uveo Kaiserling 1897 godine.[1][2]
Reference [uredi]
- ↑ Dale Ulmer: Fixation. The Key to Good Tissue Preservation, Journal of the International Society for Plastination, Vol 8 (1): 7-10, 1994
- ↑ Andrew Nagorski: The Greatest Battle, Simon and Shuster, 2007, str. 53