Karlo III, kralj Zapadne Franačke

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karlo III
Kralj Zapadne Franačke
Vladavina3. januar 898. - 30. juni 922.
PrethodnikOdo
NasljednikRobert I
Krunidba28. januar 898.
SupružnikFrederuna
Eadgifu
DjecaGizela Francuska?
Luj IV
OtacLuj II, kralj Zapadne Franačke
MajkaAdelajda Pariska
Rođenje17. septembar 879.
Smrt7. oktobar 929. (u 50. godini)

Karlo III (17. septembar 879. - 7. oktobar 929), zvani Jednostavni[a] (latinski: Carolus Simplex), je bio kralj Zapadne Franačke od 898. do 922. godine i kralj Lotaringije od 911. do 923. godine.[3]

Rani život[uredi | uredi izvor]

Karlo je bio treći i posthumni sin Luja II, kralja Zapadne Franačke i njegove druge supruge Adelajde. Kao djetetu, Karlu je bilo onemogućeno da naslijedi svog polubrata Karlomana 884. Umjesto njega, plemići su izabrali njegovog rođaka Karla Debelog. On je također spriječen da naslijedi Karla koji je svrgnut u novembru 887. godine. Plemstvo je izabralo Oda, heroja opsade Pariza, iako je bilo pojedinaca koji su podržavali Gvida III, vojvodu Spoleta. Karlo je došao pod zaštitu Ranulfa II, vojvode Akvitanije koji je pokušao da preuzme prijestolje i proglasi se za kralja. Poslije trogodišnjeg rata krajem 897. godine pobjedio je "nelegitimnog" kralja Oda uz pomoć njemačkih vojnika.

Kralj Zapadne Franačke[uredi | uredi izvor]

S ciljem sprječavanja daljnjih prodora Vikinga na francusko tlo daruje im današnju Normandiju koja je po njima dobila ime (Normani, ljudi sa sjevera). Time je obvezao vikinškog vođu Rolla da brani cijelu Francusku od napada ostalih vikinških plemena.

Njegova neoprezna vladavina kojom moćni plemići nisu bili niti najmanje zadovoljni rezultira na kraju njihovom uspješnom pobunom 922. godine.

Tokom kratkog rata Karlo III je oboren, ali ne prije nego što je uspio likvidirati u bitki uzurpatora Roberta I. Pobunjeni plemići koji su pobjedili u ratu za svog novog kralja biraju Rudolfa, burgunskog vojvodu.

Karlo III je do svoje smrti 929. bio zatvoren pod oružanom stražom. Njegov sin Luj IV će poslije uzurpatorove smrti postati novi kralj.

Bilješke[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Njegov nadimak "Simplex" ili "The Simple" može biti pogrešan. Latinski "simplex" je dobio da znači "direktan", kao lojalan ili bez lukavstva. Nadimak "Jednostavni" ostao je za njega iako mu je značenje iskvareno. Međutim, hroničari ga generalno nisu pohvalili. Kasniji hroničar nazvao ga je Charles Glupi zbog incidenta 919. godine kada je napustio svoje ljude.[1] Osim toga, zvali su ga "stultus" (bezobrazan), "hebes" (glup), "insipiens" (budalasti), "parvus" (mali) i "minor" (inferioran).[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jim Bradbury, The Capetians; Kings of France 987–1328 (New York; London: Hambledon Continuum, 2007), p. 33
  2. ^ John E. Morby, "The Sobriquets of Medieval European Princes", Canadian Journal of History, 13:1 (1978), p. 6.
  3. ^ Gwatking, H. M., Whitney, J. P. Cambridge Medieval History: Volume III—Germany and the Western Empire.