Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karlo IV
Car Svetog rimskog carstva
Vladavina6. januar 1355. - 29. novembar 1378.
PrethodnikLudovik IV
NasljednikSigismund
Krunidba5. april 1355.
Kralj Češke
Vladavina26. august 1346. - 29. novembar 1378.
PrethodnikIvan
NasljednikVaclav IV
Krunidba2. septembar 1347.
SupružnikBlanka Valois
Ana Palatinska
Ana Pjast
Elizabeta Pjast
DjecaSigismund, car Svetog rimskog carstva
Vaclav IV, kralj Češke
Margareta Luksemburška
Katarina Luksemburška
Elizabeta Luksemburška
Ana Luksemburška
Ivan, vojvoda Görlitza
DinastijaLuksemburg
OtacIvan, kralj Češke
MajkaElizabeta Premislovič
Rođenje14. maj 1316.
Prag
Smrt29. novembar 1378.
Prag

Karlo IV (češki: Karel IV, njemački: Karl IV, latinski: Carolus IV; 14. maj 1316 - 29. novembar 1378) je bio prvi kralj Češke koji je postao car Svetog rimskog carstva. Bio je najstariji sin i nasljednik kralja Ivana koji je poginuo u bici kod Kresija 26. augusta 1346. godine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Karlo IV je sin češkog kralja Ivana i Elizabete, kćerke češkog kralja Vjenceslava II. Poslije očeve smrti postao je češki kralj, a njemačko plemstvo mu je dodijelilo i titulu njemačkog kralja 11. jula 1346. i krunisan 26. novembra u Bonu. 1355. je krunisan za kralja Italije. Karlo IV je obećao papi Klementu VI određene ustupke i time dovršio dugotrajni sukob papstva i carstva. U vezama sa papstvom krunisan je za kralja Lombardije, a na kraju i za rimsko-njemačkog cara. Time je postao i jedini vladar svih kraljevina Svetog rimskog carstva.

Proširio je carstvo 1364. pripajanjem Austrije i Ugarske. Izdao je 1356. čuvenu Zlatnu bulu. Zlatnom bulom Češka je postala slobodna zemlja. Bulom je uveden carski ustav, postupak biranja cara i definisane su dužnosti sedmorice elektora. To su bili izborni knezovi koji su imali veliku snagu zbog učešća u izboru cara (grof palatin od Rajne, markgrof od Brandenburga, vojvoda od Saske, kralj Bohemije i nadbiskupi Mainza, Triera i Kölna).

Karlo IV bio je učen čovjek. Nastojao je ekonomski uzdignuti Češku. Podigao je prašku biskupiju na rang nadbiskupije. Založio se za uljepšavanje Praga svjetovnim i crkvenim građevinama. Osnovao je Univerzitet u Pragu 1348. To je bio prvi slavenski univerzitet u Evropi.

Brakovi i potomstvo[uredi | uredi izvor]

S prvom suprugom, Blankom Valojskom, imao je dvije kćerke:

S drugom suprugom, Anom Palatinskom, imao je kratkovječnog sina Vjenceslava. S trećom suprugom, Anom Pjast, imao je:

S Elizabetom Pjast imao je:

  • Anu, suprugu engleskog kralja Rikarda II
  • Sigismunda, cara Svetog Rimskog Carstva, kralja Ugarske i Češke
  • Ivana, vojvodu Görlitza
  • Karla
  • Margaretu, suprugu nirnberškog markgrofa Ivana III
  • Henrika

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Lik Karla IV nalazi se na češkoj novčanici od 100 kruna.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Prethodnik:
Ludovik IV
Car Svetog Rimskog Carstva
13551378
Nasljednik:
Sigismund
Kralj Njemačke
1346-1378
Nasljednik:
Vaclav IV
Prethodnik:
Ivan
Kralj Češke
1346-1378