Karlo XI, kralj Švedske

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Karlo XI
Example alt text
Rođenje 24. novembar 1655.
Stockholm, Švedska
Smrt 5. april 1697.
Švedska

Karlo XI (24. novembar 1655. - 5. april 1697.) je bio kralj Švedske od 1660. do 1697. godine, u periodu švedske historije poznato kao Švedsko carstvo (1611. - 1718.).

Karlo je bio jedini sin kralja Švedske Karla X i njegove žene Hedvig Eleonore Holštajn-Gotorp. Njegov otac je umro kada je imao pet godina, tako da se krunisao za kralja u dobi od sedamnaest godina. Ubrzo nakon toga, bio je prisiljen da ide u rat protiv Danske (Skanijski rat). Nakon što se uspješno borio protiv Danaca, vratio se u Štokholm i počeo uređivati političku, finansijsku i ekonomsku situaciju u zemlji, održavajući mir u slijedećih 20 godina svoje vladavine. U tome periodu, izvršio je mnoge promjene u financijama, trgovini, pomorstvu, vojsci, sudskom postupku i obrazovanju. Karla XI je naslijedio njegov jedini sin Karlo XII, koji je iskoristio dobro obučenu vojsku u borbama širom Europe.

Rođenje[uredi | uredi izvor]

Karlo je rođen u Kronor palati u Štokholmu 24. novembra 1655. godine. Njogov otac Karlo X napustio je Švedsku u julu kako bi se borio u ratu protiv Poljske. Nakon nekoliko godina ratovanja, kralj se vraća kući u zimu 1659. godine. Obolio je u januaru 1660. godine i mjesec dana kasnije je umro.

Mladog Karla su obrazovali namjesnici koje je imenovao njegov otac. Njegova majka kraljica Hedvig Eleonora je bila formalni regent, ali ona nikad nije bila sama uključena u politiku. U svom prvom nastupu u parlamentu, on je postavljao pitanja pomoću majke; on joj je šaputao pitanje, a ona je glasno postavljala pitanja. Kao adolescent, Karlo se posvetio vježbama i sportu, a njegov omiljeni hobi je bio lov na medvjede. Njegova glavna poteškoća bili su vidljivi znakovi diskleksije, invaliditeta koji se slabo razumio u tim danima. Prema mnogim savremenim izvorima, kralj se smatrao slabo obrazovanim i stoga nekvalifikovanim za vanjske poslove. Karlo je bio zavisan od majke i savjetnika koji su primali stranu delegaciju, jer on nije znao mnogo stranih jezika, osim malo njemačkog.

Italijanski pisac Lorenzo Magaloti posjetio je Štokholm 1674. godine i opisao je Karla XI kao "da ga je strah praktično svega, nelagodno razgovara sa strancima i ne usuđuje se pogledati nekoga u lice". Ostale osobine su duboka vjerska predanost: često se moli klečeći i prisustvuje propovijedi. 

Skanijski rat[uredi | uredi izvor]

Situacija u Europi je bila klimava u to vrijeme i Švedska je prolazila kroz financijske probleme. Savjetnici Karla XI odlučili su se na savez sa Francuskom 1671. godine. To bi osiguralo Švedskoj da ne bude izolirana u slučaju rata i da se finansijski poboljšaju zahvaljujući francuskoj subvenciji. Francuska napada Holandiju 1672. godine, a do proljeća 1674. godine, Švedska je bila prisiljena da učestvuje sa svojom mornaricom u Brandenburgu, pod vodstvom Karla Gustava Vrangela.

Danska je bila saveznik Svetog Rimskog carstva, i bilo je očigledno da je Švedska bila na ivici još jednog rata protiv Danske. Pokušaj pomirenja je napravio kancelar Nils Brahe, koji je otputovao u Kopenhagen u proljeće 1675. godine. Pokušao je čak sklopiti brak između švedskog kralja i danske princeze Urlike Eleonore. Sredinom juna 1675. godine to mu je uspjelo. Međutim, kada je stigla vijest o švedskom porazu u bitci kod Fehrbelina, danski kralj Kristijan V u septembru je proglasio rat protiv Švedske.

Švedsko krunsko vijeće je nastavilo svoje interne svađe, pa je kralj bio primoran da vlada bez njih. 20-godišnji kralj je bio neiskusan, te je formira kamp u Skani za naoružavanje švedskog naroda u borbi protiv Danske. 1676. godine Danska je izvršila invazija na Švedsku, uzimajući Landskron i Helsinborg, te nastavljajući prema Halmstadu. Kralj je morao brzo da odraste. On se iznenada našao pod velikim pritiskom.

17. augusta 1676. godine Karlo i njegov glavni komandant Simon Grundel-Helmfelt su porazili danske divizije. Karlo je nastavio kroz Skanu i stigao je 11. novembra do Lunda na rijeci Kavlingi. Danska vojska pod komandom Kristijana V je bila pozicionirana sa druge strane. Bilo je nemoguće da prijeđu rijeku i Karlo je morao čekati da se smrzne. Rijeka se smznula 4. decembra i Karlo je pokrenuo iznenadni napad na danske snage. Ova bitka je bila jedna od najkrvavijih bitaka toga vremena. Od 20.000 boraca, 8.000 je stradalo na ratištu. Svi švedski komandanti su pokazali sposobnost, ali glavna slava se pripisuje Karlu XI i njegovom borbenom duhu. 

U narednoj godini, Karlo je predvodio vojsku od 9.000 ljudi protiv 12.000 Danaca u bitci kod Landskrona. Ova bitka se pokazala kao zadnja u ovom ratu, jer je u septembru 1678. godine Kristijan V evakuirao svoju vojsku natrag u Dansku. Mir je potpisan u Fontaineblau 1679. godine.

Poslijeratna dešavanja[uredi | uredi izvor]

Karlo je posvetio ostatak svoga života u miru, izbjegavanjem ratovanja te sticanjem veće nezavisnosti. Za to vrijeme je stabilizirao ekonomiju i reorganizovao vojsku. Njegovih preostalih 20 godina na tronu je najduže vrijeme mira u Švedskom carstvu.

Odmah je postavio novog premijera Johana Goransona Gulenstierna (1635. - 1680.). Neki izvori kažu da je kralj bio ovisan o njemu. Njegova iznenadna smrt 1680. godine, otvorila je put mnogim muškarcima koji su se pokušali približiti kralju kako bi mogli zauzeti njegovo mjesto.

Finansijska restauracija[uredi | uredi izvor]

Nakon rata švedska slaba ekonomija bila je u dubokoj krizi. Karlo je donio plan da se sva zemljišta ili objekti koji su u vlasništvu krune posude ili dadnu u najam raznim kneževima, baronima i županima. Te pogodnosti mogli su koristiti samo istaknute osobe iz plemstva, od kojih su neki bili uništeni. To je dovelo do punjenja državne kase.

Sivi kaputaš[uredi | uredi izvor]

Prema legendi u Švedskoj, Karlo XI putovao je širom zemlje obučen kao poljoprivrednik ili putnik. U legendama on se naziva sivi kaputaš (švedski: Grakappan). To je radio da bi otkrio korupciju i represiju protiv stanovništva. U legendama, on je dolazio u mnoga sela u potrazi za korumpiranim ljudima i slao ih na vješala. Međutim, Karlo XI nikada nije putovao sam. Uvijek je bio u vojnoj povorci. On je bio jedan od kraljeva koji su putovali najviše u Švedskoj. Priča o sivom kaputašu je objavljena u knjizi Arvida Avgusta Afzeliusa.

Apsolutizam[uredi | uredi izvor]

1693. godine Karlo XI donosi odluku da svaka osoba iz švedskog Krunskog savjeta mora obavezno pitati kralja za savjet za bilo koju odluku. Tokom Skanijskog rata, članovi vijeća su imali stalne svađe, a kralj je više ili manje vladao bez njihovih savjeta. Tako je apsolutna monarhija formalno osnovana u Švedskoj a kralj se proglašava kao jedini vladar Švedske.

Vojna restauracija[uredi | uredi izvor]

1682. godine kralj je iznio prijedlog za vojnu reformu, pri čemu će Švedska imati 1.200 vojnika na raspolaganju u svakom trenutku. Njegovi vojnici su bili poznati kao Karolini i bili su obućeni za odbranu u slučaju napada. Također, Karlo je modernizirao vojnu tehniku i radio je na poboljšanju ukupne vještine i znanja oficira.

Kraljevska švedska mornarica je poboljšana osnivanjem pomorske baze Karlskron 1680. godine. Danas je upisana u Svjetsku baštinu UNESCO-a.

Asimilacija ekonomije[uredi | uredi izvor]

Karlo je osjetio da je vrlo važno da se asimilira švedska ekonomija u Skani, Blekingu i Halandu u južnoj Švedskoj, Bohuslanu i Jamtlandu na jugozapadu Švedske te otoku Gotlandu. Neke asimilacije politike su: zabrana svih knjiga napisanih na danskom ili norveškom, upotreba švedskog jezika te da su svi sveštenici i nastavnici iz Švedske.

Kralj je vidio ogorčenje na seljacima u pokrajini koju je zadesio Skanijski rat. Zato je svu vojsku stacionirao u tu pokrajinu kako bi im pomogao da se oporave. Zatim je dao svim ljudima sva zemljišta koja su bila napuštena ili uništena. Time su se oživila naselja koja su bila potpuno uništena.

Crkva[uredi | uredi izvor]

Karlo je bio posvećen Luteranskoj crkvi. On je donio zakon da je slušanje propovijedi nedjeljom obavezno i svi ljudi koji se nađu vani u to vrijeme, biće uhvaćeni. Karlo je zatim počeo štampati psalme koje su se distribuirale svim crkvama u Švedskoj, a prva Biblija na švedskom jeziku je odštampana 1703. godine.

Porodica[uredi | uredi izvor]

6. maja 1680. godine Karlo je oženio Urlike Eleonoru (1656. - 1693.), kćerku kralja Danske Frederika III (1609. - 1670.). On je nju oženio nakon rata, kao dio mirovnog sporazuma.

Ulrike Eleonora je bila lijepa i ljubazna. Ona je bila drugačija od kralja: on je uživao u lovu i jahanju, dok je ona uživala u čitanju i umjetnosti. Dok je Karlo unapređivao carstvo, ona je često bila usamljena i tužna. Ona je rodila sedmoro djece, od kojih je samo troje nadživjelo Karla:

  • Hedviga Sofija(1681-1708) vojvotkinja od Holstein-Gotorpa i baka ruskog cara Petra III
  • Karlo XII (1682-1718) njegov jedini preživjeli sin i budući kralj
  • Gustav (1683-1685)
  • Ulrik (1684-1685)
  • Fridrik (1685-1685)
  • Karlo Gustav (1686-1687)
  • Ulrika Eleonora (1688-1741)
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Smrt[uredi | uredi izvor]

1694. godine Karlo XI se žalio na bolove u stomaku. U ljeto 1696. godine, on je tražio od svojih doktora da naprave lijek, ali mu je bilo sve gore. Nastavio je da obavlja svoju dužnost kao i obično, ali u februaru 1697. godine bolovi su bili tako jaki da se vratio u Štokholm. Doktori su mu otkrili veliku izraslinu na stomaku. U tom trenutku malo je doktora moglo bilo šta učiniti, osim ublažavanja bolova. Karlo XI je umro 5. aprila 1697. godine u 41. godini. Autopsija je pokazala da je kralj imao rak koji se proširio kroz cijelu trbušnu šupljinu.

Nasljedstvo[uredi | uredi izvor]

Karlo XI je opisan u Švedskoj kao najveći od svih švedskih kraljeva. U najnovijoj knjizi Rystads biografije iz 2003. godine, kralj je uglavnom karakteriziran kroz jake ekonomske reforme, i postizanje finansijske i vojne stabilnosti i snage.

Karlov lik se nalazi na novčanici od 500 kruna. Razlog zašto je prikazan na novčanici jeste to što je banka Švedske osnovana 1668. godine, u vrijeme Karlove vladavine. Utvrđeni grad Karlsburg blizu Bremena, dobio je ime po njemu.