Kiseline

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sadržaj

[uredi] Arrheniusova teorija

Prema Arrheniusovoj teoriji, kiselina je supstanca koja disocijacijom daje ion vodonika (H+).

Primjer Arrheniusove kiseline:

HCl → H+ + Cl-

[uredi] Brønstedova teorija

Kako ova teorija posjeduje ograničenja, Johannes Brønsted je dao teoriju prema kojoj je kiselina donor protona (iona H+).

Primjer Brønstedove kiseline:

HCl + H2O → H3O+ + Cl-

HCl je kiselina jer je donor protona.

Primjer Lewisove kiseline i baze
Primjer Lewisove kiseline i baze

[uredi] Lewisova teorija

U nekim slučajevima se može primijeniti teorija koju je dao G.N. Lewis. Prema Lewisu kiselina je ionska ili molekulska vrsta koja je akceptor elektronskog para.

Primjer Lewisove kiseline:

H2O + SO3 → H2SO4

U ovom slučaju SO3 je kiselina, a H2O baza jer atom kisika u molekuli H2O donira slobodan elektronski par, a atom sumpora prima taj elektronski par da bi postigao stabilan oktet..[1]

[uredi] Najčešće upotrebljavane mineralne kiseline

[uredi] Također pogledajte

[uredi] Reference

  1. ↑ Brady, J.E., Holum, J.R.,Chemistry, John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0471599794

[uredi] Vanjski linkovi

Preuzeto sa: "http://bs.wikipedia.org/wiki/Kiseline"