Kivi (voće)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Kivi. Za druga značenja, pogledajte Kivi (čvor).
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Kivi
Plodovi kivija
Plodovi kivija
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Red Ericales
Porodica Actinidiaceae
Rod Actinidia
Vrste
Actinidia deliciosa - kivi

Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je biljka iz porodice Actinidiaceae porijeklom iz Kine.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Kivi (odnosno Actinidia deliciosa) je čvrsta, drvenasta, listopadna biljka puzavica. Listovi stoje naizmjenično, a izgled listova varira zavisno od sorte: široki ili izduženi, ovalni ili srcoliki. Donja strana listova je obrasla mehkim dlačicama. Kivi je dvodomna biljka, što znači da ima muške i ženske cvjetove na zasebnim jedinkama. Cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima, koji izrastaju iz baze lista. Cvjetovi su bijeli, veliki od 4-5 cm, ugodnog mirisa. Plodovi su ovalni ili jajasti, dugi do 8 cm i široki do 5 cm. Kora im je tanka, obrasla malenim dlačicama. Obično su smeđe, rijetko zelene boje. Tijelo ploda je sočno, staklasto, i zavisno od sorte svijetlo do tamno zeleno.

Historija[uredi | uredi izvor]

Kivi je porijeklom iz južne Kine, gdje je proglašen "nacionalnim voćem".[1] Odatle se proširio na Novi Zeland, početkom 20. vijeka, gdje su zasađene prve plantaže oko grada Avondale 1924. godine. Tek 1940-tih počinje se uzgajati za potrebe tržišta. Danas je najveći proizvođač kivija Italija, a slijede Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i Sjedinjene Američke Države.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

100 g ploda kivija sadrži:
kcal kJ voda (g) masnoće (g) kalijum (mg) kalcijum (mg) magnezijum (mg) Vitamin C (mg)
61 255 83,07 0,52 312 34 17 92,7

Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Kako je kivi dobio ime (engl.)

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: