Klinijevski pokret
 |
Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovdje. Molimo vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka. (23-02-2012) |
Klinijevski pokret je reformski pokret katoličke crkve. Nastao je u 10. vijeku u benediktinskom samostanu u Kliniju (Cluny) u Francuskoj (Burgundija). Klinijevci su zahtijevali da se obnovi i povrati poljuljani autoritet crkve, učvrsti crkvena disciplina te da svećenici stiču potrebno obrazovanje. Monasi-klinijevci su osnivali nove samostane koji su postajali žarišta reformnog pokreta. Posebno su se zalagali protiv laičke (svjetovne) investiture, sve učestalije simonije i nepoštivanja celibata (bezbračnog života svećenika).
Nastajanja Klinijevaca naišla su na dobar prijem kod dijela evropskih vladara. Na drugoj strani Klinijevci su naišli na žestok otpor njemačkih kraljeva frankonske dinastije, posebno Henrika IV. To je izazvalo dugogodišnju borbu između papastva i carstva.
