Ključ (Gacko)
Ključ | |
|---|---|
(naselje) | |
  Ključ | |
| Koordinate: 43°05′35″N 18°29′38″E / 43.0931°N 18.4939°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Gacko |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 39 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 59 |
| Matični broj | 205842[1] |
| Matični broj općine | 20117 |
Ključ je naseljeno mjesto u općini Gacko, Bosna i Hercegovina.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Mjesto Ključ nalazi se jugozapadno od Gacka. Od Gatačkog polja dijeli ga planina Baba (1.737 m). Ova planina omeđava ključko-cerničku kotlinu sa sjevera, a Kameno brdo sa juga. S obzirom na to da je kotlina zaštićena spomenutim brdima, ovdje je klima blaža nego na ostalim područjima u Gatačkom polju i okolini Gacka. U Ključu ima i nekoliko vrela.
Historija[uredi | uredi izvor]
U naselju je historijsko područje – Stari grad Ključ i Ključka džamija (Džamija Ajnebeg-dede, Džamija ključkih kapetana ili Starica) sa haremom u Ključu koje je proglašeno za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Srpski knez Lazar Hrebeljanović i bosanski ban Tvrtko podijelili su 1373. zemalje Nikole Altomanovića. U toj podjeli područje Gacka pripalo je bosanskom banu Tvrtku. Prvi pisani dokument u kojem se spominje grad Ključ je povelja Sandalja Hranića od 28. decembra 1410. godine. U širem smislu podgrađe Ključa je bila Cernica, koja se od karavanske stanice razvila u trg sa carinarnicom. Pod tursku upravu došao je 1468. Poslije potpisanog mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine Ključ je postao sjedište kapetanije koja je zauzimala najveće dijelove teritorija današnjih općina Gacko i Bileća, a poklapala se sa teritorijom Cerničkog kadiluka. Utvrđenje u Ključu napušteno je pred austrougarsku okupaciju.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Ključ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 39 (100,0%) | 78 (100,0%) | 139 (100,0%) | 241 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 38 (97,44%) | 78 (100,0%)1 | 133 (95,68%)1 | 239 (99,17%)1 | |||
| Muslimani | 1 (2,564%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | – | 5 (3,597%) | – | |||
| Srbi | – | – | 1 (0,719%) | 1 (0,415%) | |||
| Ostali | – | – | – | 1 (0,415%) | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015.
- ^ Nacionalni spomenik[mrtav link]
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015.