Književnost 18. vijeka
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
Ovaj članak je dio serije o književnosti
|
| Bosanskohercegovačka književnost |
| Autori • Djela |
| Historija književnosti |
| Antička • Rimska • Srednjovjekovna XVI vijek • XVII vijek • XVIII vijek - XIX vijek • XX vijek • XXI vijek |
| Vrste književnosti |
| Drama • Poezija • Proza |
| Kategorije književnosti |
| Autobiografija • Biografija • Dječija književnost • Dnevnici • Fantastika • Pjesništvo |
| Književnost na stranim jezicima |
| Američka • Arapska • Engleska • Francuska • Grčka • Hrvatska • Irska • Italijanska • Kineska • Njemačka • Perzijska • Ruska • Slovenska • Srpska • Španska • Turska |
PROSVJETITELJSTVO I RACIONALIZAM (XVIII vijek)
Prosvjetiteljstvo: Jača duhovni pokret politički sve jačeg građanstva. Prosvjetiteljstvo je logičan nastavak racionalističke filozofije. Osim u Francuskoj, razvija se još u Engleskoj, Njemačkoj i Austriji (pobornik car Josip II.) Najznačajniji predstavnici su:
- Voltaire (Volter): roman Candide, i Denis Diderot (Didro) - začetnici su čuvene francuske Enciklopedije, filozofi i književnici.
- Jean Jacques Rouseau (Žan Žak Ruso), saradnik na Enciklopediji, pisac romana Julija ili Nova Heloise (Eloiza), filozof i književnik.
Svi su oni svojim demokratskim stavovima značili prodor probuđenog građanstva, vjes- nici su revolucionarne građanske klase i niza građanskih revolucija u prvoj pol.19.st.
- osobina : optimistično vjerovanje u racionalnu objašnjivost svijeta.
SENTIMENTALIZAM (druga polovina XVIII vijeka)
Vodeći predstavnici sentimentalizma bili su Aleksandar N. Radiščev, sa revolucionarnom tematikom, i Nikolaj M. Karamzin. Pristalice sentimentalizma pokazuju simpatije za primeran moral i život malih, prostih ljudi i otkrivaju prirodu i njene ljepote. Prikazivanjem ljudske psihe, slikanjem prirode i njenih čari, svojim osjećajnim, "čuvstvitelnim" stilskim formama taj pravac u književnosti je u velikoj meri unapređivao, potpomagao razvitak književnosti i pojedinim svojim odlikama pripremao, utirao put jednom od najvažnijih književnih pravaca, romantizmu.
ROMANTIZAM (kraj XVIII do polovine XIX vijeka)
Romantizam = romantično, nestvarno, nerealno.
Karakteristike romantizma:
- čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se mašti
- kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.
Najpopularniji pojam romantizma je tzv. svjetska bol (weltschmertz) tj. pesimizam i tuga nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti. Najčešće književne vrste: poema, lirika, roman u stihovima, dnevnik. Predstavnici:
- Njemačka - Johann Wolfgang Goethe ("Patnje mladog Werthera", "Faust", "Tasso") i Friedrich Schiller (Fiescova zavjera u Genovi, i "Don Carlos" , te drama sa savremenom tematikom "Spletka i ljubav" )
- Francuska - Alphonse de Lamartine (Méditations poétiques, Saül)i Victor Hugo (kazališnI komad: "Ernani", Njegov najslavniji i najprevodjeniji roman su "Jadnici", djela: "Kazne" i "Napoleon mali")
- Rusija - Aleksandar Sergejevič Puškin (Evgenija Onjegin, Kapetanova kćerka, Pikova dama, Oda slobodi) i Mihail Jurjevič Ljermontov (Junak našega doba)
- Engleska - George Gordon Byron (Gusar, Oda o padu Napoleona Bonapartea, Lara)
- Amerika - Edgar Allan Poe (Umorstvo, Crni mačak)
