Koža (materijal)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Koža

Koža je materijal koji se dobija štavljenjem sirove životinjske kože. Upotreba životinjske kože je počela u davnoj prošlosti čovjeka. Kako sirova koža postaje vremenom kruta i lomljiva, to je navelo čovjeka da je obrađuje. Najraniji oblik prerade kože se sastojao u dimljenju i podmazivanju masnoćom. Iz ovih djelatnosti je razvijen zanat, a zatim i industrijska grana - kožarstvo[1]. Kožarstvo je uznapredovalo pronalaskom hromnog štavljenja. Pojedini vještački materijali danas zamijenjuju kožu, ali nemaju toliko dobre osobine kao prirodna štavljena koža.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Sirova koža u prosjeku ima sljedeći hemijski sastav: 65% voda, 1% masti, 0,5% mineralne supstance, a ostatak su bjelančevine (kolagen, keratin i elastin). Za industrijsku upotrebu su interesantni samo vlaknaste bjelančevine (kolagen i elastin), a keratin se odstranjuje.

Sirovine[uredi | uredi izvor]

Osnovne sirovine u kožarstvu su kože domaćih životinja (goveđa i teleća), konjska, svinjska, ovčija koža. Osim toga koriste se i kože nekih divljih životinja i gmizavaca.To su koža: zmije,leoparda, tigra, antilope, krokodila i druge.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 15. 4. 2014. Pristupljeno 19. 9. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]