Količina kretanja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici

Fizikalna veličina koju zovemo količina kretanja je vektorska veličina čiji je intenzitet definisan kao \mathbf{}p=mv gdje je \mathbf{}m masa tijela, a \mathbf{}v brzina. Taj je vektor, dakle, usmjeren u smjeru vektora brzine.

Derivacija količine kretanja po vremenu jednaka je sili, a to je ujedno i drugačiji prikaz prvog Newtonovog zakona ili zakona inercije, što je lahko pokazati:

{dp \over dt}={d(mv) \over dt}=m{dv \over dt}=ma=F

U gornjoj formuli važno je uočiti da se masa može izvući ispred operatora derivacije, s obzirom da je njena derivacija jednaka nuli, tj. masa je konstantna, što općenito vrijedi za većinu tijela u kretanju nerelativističkim brzinama. Konstantnost mase se ne bi, na primjer, mogla pretpostaviti kod proračunavanja kretanja rakete, s obzirom da velika masa goriva izgara u vrlo kratkom vremenu.

Održanje linearne količine kratanja[uredi | uredi izvor]

Mehanika kontinuuma
|BernoullisLawDerivationDiagram.png
p  r  u

Količina kretanja je vrlo važna i ilustrativna fizikalna veličina. Njena važnost se može izreći zakonom o očuvanju količine kretanja, što je jedan od temeljnih zakona mehanike. Taj bi se zakon mogao formulisati na slijedeći način: Količina kretanja izoliranog sistema je konstantna, odnosno, ukupna promjena količine kretanja u vremenu unutar izoliranog sistema jednaka je nuli.

p_1+p_2+...+p_N=\mathbf{konst}
{dp_1 \over dt}+...+{dp_N \over dt}=0

Upravo navedenu tvrdnju je lahko obrazložiti: Zamislimo da se izolirani sistem sastoji od Njutn čestica. Na svaku česticu u svakom trenutku djeluje neka rezultantna sila pa će tako na i-tu česticu djelovati neka sila \mathbf{}F_i, koja je posljedica interakcije s ostalim česticama, a na j-tu česticu će djelovati \mathbf{}F_j. Ukupna sila u sistemu jednaka je zboru svih N sila, a kako znamo iz 3. Newtonovog zakona da je sila i-te čestice na j-tu česticu jednaka po intenzitetu, a suprotna po smjeru sili j-te čestice na i-tu česticu, tako možemo zaključiti da je vektorska suma svih unutrašnjih sila u sistemu jednaka nuli. Ako je rezultantna sila jednaka nuli, tada, uz gornje definicije, i vrijedi zakon o očuvanju količine kretanja.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Zabilješke[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Halliday, David; Robert Resnick (1960-2007). Fundamentals of Physics, Chapter 9, John Wiley & Sons.
  • Serway, Raymond; Jewett, John (2003). Physics for Scientists and Engineers (6 ed.). Brooks Cole. ISBN 0-534-40842-7
  • Stenger, Victor J. (2000). Timeless Reality: Symmetry, Simplicity, and Multiple Universes. Prometheus Books. Chpt. 12 in particular.
  • Tipler, Paul (1998). Physics for Scientists and Engineers: Vol. 1: Mechanics, Oscillations and Waves, Thermodynamics (4th ed.). W. H. Freeman. ISBN 1-57259-492-6
  • 'H C Verma' 'Concepts of Physics, Part 1' 'Bharti Bhawan'
  • For numericals refer 'IE Irodov','Problems in General Physics'
  • Analytical Mechanics, Chapter 4, Cambridge University Press.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: