Komedija
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Neke riječi u sljedećem pasusu trebaju prijevod sa hrvatskog jezika na bosanski jezik. Ako smatrate da ste sposobni da prevedete sporne riječi, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o stilu i pravopisu bosanskog jezika. |
| Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi. Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon. |
Ovaj članak je dio serije o književnosti
|
| Bosanskohercegovačka književnost |
| Autori • Djela |
| Historija književnosti |
| Antička • Rimska • Srednjovjekovna XVI vijek • XVII vijek • XVIII vijek - XIX vijek • XX vijek • XXI vijek |
| Vrste književnosti |
| Drama • Poezija • Proza |
| Kategorije književnosti |
| Autobiografija • Biografija • Dječija književnost • Dnevnici • Fantastika • Pjesništvo |
| Književnost na stranim jezicima |
| Američka • Arapska • Engleska • Francuska • Grčka • Hrvatska • Irska • Italijanska • Kineska • Njemačka • Perzijska • Ruska • Slovenska • Srpska • Španska • Turska |
Komedija je vrsta drame (iz grčkog: comos i óde, što znači veseo ophod i pjesma), odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Za razliku od tragedije, komedija obrađuje rješive sukobe društvenog ili psihološkog porijekla sa komične strane. Tema, likovi, radnja i govor u komediji uvijek su bespoštedno uslovljeni navikama, shvatanjima i pojavama jednog određenog društva i vremena.
Komedija prenosi takve poruke kojima se napetost, izazvana smiješnim, razrješava u općem ironičnom stavu prema nekim ljudskim osobinama i težnjama, prema tobožnjim idealima ili velikim strastima, ili prema životu i svijetu u cjelini.
U svojoj "Poetici" Aristotel komediju definira kao oponašanje nižih karaktera, ali ne u onom obimu što je kod njih loše nego onoga što je ružno, a smiješno je samo dio toga: smiješno je samo ružno koje ne nanosi bol i nije pogrdno.
Ciceron za komediju kaže: "Komedija ne bi u teatru mogla prikazivati svoju besramnost da običaji u životu nisu još prije toga odobrili istu besramnost. Komedija je samo podražavanje života, ogledalo običaja, slika istine."
Najpoznatiji komičar antičke Grčke je Aristofan. Članovi hora po kojima su često komedije dobijale imena bili su maskirani često i u životinje. Broj glumaca u komediji je iznosio tri, kao i u razvijenoj tragediji.
Komedija se dijeli na tri vrste, prema tome šta je osnova dramske forme:
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Nedovršeni članak Komedija koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Komedija koji govori o filmskoj umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |