Komunizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Komunizam je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam se zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je ateistički i materijalistički. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva. Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda religiju kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u kapitalizmu i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su feudalizam i robovlasničko društvo.

Srp, čekić i crvena zvijezda je opšte poznat simbol komunizma.

Kao glavna pokretačka sila u svjetskoj politici od početka 20. vijeka, moderni komunizam je uglavnom povezan s teorijama Karla Marxa i Friedricha Engelsa, što je izraženo u njihovim djelima kao što su: Komunistički manifest iz 1848. godine, Dijalektika prirode iz 1883. godine, Anti-Dühring iz 1877. godine, i Das Kapital iz 1863. godine, kao i glavna djela Vladimira Lenjina, kao što su Šta da se radi? iz 1901. godine i Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma. iz 1916. godine. Prema marksističkoj Teoriji političke ekonomije, Dijalektičkog materijalizma i Historijskog materijalizma kapitalističkog sistema dobit zasnovana na privatnom vlasništvu je ukorijenjena u eksploataciji i obiluje unutrašnjim suprotnostima. Prema Marksu, kapitalizam proizvodi otuđenje u radničkoj klasi, jer su sredstva za proizvodnju u vlasništvu vladajuće klase, a ekonomski sistem u kojem je dobit u potpunosti zasnovana na iskorištavanju radničke klase. Unutrašnje suprotnosti u kapitalizmu, posebno vlasništvo nad proizvodima rada od strane kapitalista dovodi do toga da radnici imaju osjećaj otuđenosti od proizvoda svoga rada, otuđenosti od svog vlastitog ​​rada kao bitne komponente ljudskog identiteta kao i otuđenosti od njihovih radnih kolega. Marks je tvrdio da će se ove otuđenosti pogoršati vremenom i da će kapitalistički sistem doživjeti ekonomski slom i socijalne nerede zbog toga što će radnici biti zamijenjeni mašinama. Zbog marksističkog aksioma da samo rad može proizvesti dobit, to bi dovelo do smanjenja dobiti i povećanja siromaštva što će dovesti do nezadovoljstva radnika i na kraju revolucionarnog prevrata buržoazije od strane proleterijata, što će reći, revolucionarne, prosvijetljene radničke klase. Nakon ove socijalne revolucije, kapitalizam će biti zamijenjen socijalističkim društvom u kojem će sredstava za proizvodnju biti pod kontrolom radnika. Socijalizam bi predstavljao prelaznu fazu pod diktaturom proleterijata. Zatim bi slijedilo odumiranje države i pojava komunizma. [1]

Korijeni[uredi | uredi izvor]

Komunizam od latinskog communis („zajednički", „opći", „javni") je društveno uređenje u kojem se sve stvari smatraju zajedničkim. Prema Aristotelu, ideju komunizma su prvi zastupali Faleja iz Halkedona i Hipodam iz Mileta. Prvi sistematski izraz komunizma, međutim, nalazimo u Platonovoj državi gdje se tvrdi da komunizam treba da odlikuje barem vladajuću klasu, a prema jednoj interpretaciji mjesta na kojem Platon raspravlja o začecima društva, on bi trebalo da karakterizira i čitavo društvo. Tokom Francuske revolucije za komunizam se zalagao Fransoa Babef (1760-1797), pa je doktrina u to vrijeme nosila ime „babefizam". Danas se termin prevashodno povezuje s djelom Karla Marxa, koji je komunizam smatrao konačnim stadijem društvenog razvitka, stanjem koje će se dostići nakon što se ostvari socijalizam. Prema kanonima marksističke doktrine (Marksizam), društvo počinje „primitivnim komunizmom", a završava se „odumiranjem države". Da bi se dostigao taj cilj, potrebno je proći kroz stadije revolucije i „diktature proletarijata". (domatrios)

Najpoznatiji vid komunizma je Marksizam.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Slobodna Jugoslavija - Marksizam Komunizam

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Communism


Vote stub.svg Nedovršeni članak Komunizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: