Kopar
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
|
 |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Klasa | Magnoliopsida |
| Red | Apiales |
| Porodica | Apiaceae |
| Rod | Anethum |
| Vrsta | A. graveolens |
| Dvojno ime | |
| Anethum graveolens Linnaeus |
|
Kopar (lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae.
Sadržaj |
Rasprostranjenost [uredi]
Biljka je porijeklom iz centralne Azije. Još u 1. vijeku širi se po srednjoj i sjevernoj Evropi. U vrijeme Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopera danas je Mađarska.
Karakteristike [uredi]
Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od jula do septembra. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne da tamni i tada se može brati.
Upotreba [uredi]
Sa anisom i kimom upotrebljava se u evropskoj kuhinji kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Koristi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju nerve. Jača imuni sistem i djeluje protiv infekcija. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.
Hemijski sastav [uredi]
Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja.
Narodno vjerovanje [uredi]
Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje sa metvicom i kimom. Buketić kopera na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.
Također pogledajte [uredi]
|
|||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
