Korijander

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Korijander
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedApiales
PorodicaApiaceae
RodCoriandrum
VrstaC. sativum
Dvojno ime
Coriandrum sativum
Linnaeus

Korijander (lat. Coriandrum sativum), od grčkog coris -buba i amon - anis, je jednogodišnja biljka iz porodice apiaceae.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Porijeklom je iz Azije.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Biljka je visoka između 30 i 90 cm. U Upotrebi su listovi i plodovi, koji imaju različitu aromu, te se nadopunjuju. Listovi podsjećaju na listove peršuna.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Korijander sadrži eterična ulja, proteine, šećer, vitamin C i dijelom organske kiseline. Eterično ulje se dobija destilacijom iz sjemena i čine ga 70% monoterpenole, 10% monoterpene, ketoni, ester i kumarin.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

U evropskoj kuhinji uglavnom se upotrebljava sjeme, dok su južnoameričkoj i azijskoj kuhinji bitni listovi, koji se pripremaju kao zelje. Svježi listovi imaju snažnu aromu mošusa i limuna. Ukusom su jako gorki i koriste se za garniranje jela i kao dodatak umacima, salatama i siru. Svježe mljeveni plodovi dodatak su pecivu, jelima od kupusa, mahunastom povrću i tikvi. Zreli osušeni plodovi daju aromatični ukus i upotrebljavaju se u pripremi mnogih jela, posebno pečenih, a jedan je od sastojaka curry praška, paste i začina za medenjake. Upotrebljava se i za dopunjavanje piva, likera, kompota, marinada i božićnih kolača. Eterično ulje korijandera upotrebljava se u proizvodnji parfema. Ima i ljekovita svojstva da budi apetit, poboljšava probavu i ublažava grčeve i želučane tegobe. Korijander je u današnje vrijeme poznat po tome što potpomaže izlučivanje u nervima i ćelijama nagomilanu živu i otrove.



Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Korijander koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.