Kosače

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Plemićki grb Kosača

Kosače su bosanski srednjovjekovni plemićki i vlastelinski rod.

Posjed Kosača se teritorijalno razvijao iz središta na području gornjeg Podrinja. Tu, u blizini Goražda i Foče je savremeno naselje Kosače koje upućuje na njihovu prvu postojbinu. Odatle se posjed Kosača širio u skladu sa teritorijalnim širenjem Bosne iz vremena Tvrtka I Kotromanića. Kosače su stekle Polimlje, Dračevicu i dijelove stare Travunije (oko Trebinja), dio Konavala, istočni Hum do rijeke Neretve, a kasnije i zapadni Hum.

Zajedno sa Hrvatinićima, Pavlovićima, Radivojevićima i Zlatonosovićima Kosače su bile najvažniji velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni.

Najpoznatiji članovi roda Kosače bili su Vlatko Vuković (-1393), Sandalj Hranić (1393-1435) i Stjepan Vukčić Kosača (1435-1466). Rodonačelnik vladajuće porodice među Kosačama je izvjesni Vuk, koji je imao sinove Hranu i Vlatka Vukovića. Vlatko Vuković nije imao nasljednika dok je Hrana Vuković imao trojicu sinova: Sandalja, Vukca i Vuka Hranića. Vukac Hranić je imao sina Stjepana Vukčića, kasnijeg hercega, i kćerku Teodoru, udatu za Radoslava Pavlovića. Vojvoda Stjepan Vukčić imao je sa suprugom Jelenom sinove Vladislava, Vlatka i kćerku Katarinu (kasniju bosansku kraljicu). Sa suprugom Barbarom imao je sina Stjepana (kasnije Ahmed paša Hercegović) i kćer Maru. Vojvoda Stjepan Vukčić se proglasio hercegom a prema njegovoj tituli Osmanlije su njegov posjed nazvali hercegovom zemljom i otuda naziv Hercegovina. Tadašnja hercegova zemlja je drugačijeg prostora od kasnije historijske i današnje Hercegovine.