Kotor-Varoš

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°37′S 17°22′I / 44.617, 17.367
Kotor-Varoš
Općina
Pogled na Kotor Varoš
Pogled na Kotor Varoš
Котор-Варош (грб).svg
Grb
Službeni naziv: Općina Kotor-Varoš
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Kotor-Varoš
Nadmorska visina 220 m.i.m.
Koordinate 44°37′S 17°22′I / 44.617, 17.367
Površina
 - Općina 574 km2
Stanovništvo
 - Općina 36 853 (1991)
Gustoća
 - Općina 64 /km2
Gradonačelnik Nedeljko Knežević[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 78 220
Pozivni broj (+387) 51

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Kotor-Varoš

Kotor-Varoš je bosanskohercegovačka općina u blizini Banja Luke.

Geografija

Historija

Područije općine Kotor-Varoš je arheološki i historijski daleko manje istraženo, koliko po svom položaju u odnosu na širi areal zaslužuje. Historija bilježi, da su na ovim prostorima postojala naselja u dalekoj prošlosti, čak i u periodu neolita. Ovo područje su tada naseljavali Iliri.

U IV vijeku p. n. e. na ovo područje su prvi put prodrli Kelti, koji su se u više navrata zadržavali na području BiH. Pred kraj starog vijeka područje oko rijeke Vrbas, Vrbanje i Sane naseljavalo je tračansko pleme Mezeji.

U I vijeku n. e. ovo područje osvajaju Rimljani koji postepeno asimiliraju Mezeje i angažuju ih u svoje legije i svoju mornaricu. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama na području Crkvine 1981. godine otkriveni su ostaci ranokršćanske bazilike (III-V vijek); rimskih opeka nađeno je na više lokaliteta: Stari grad Lauš, današnji Lauši u Maslovarama, zatim u Pobrđu i Zabrđu i na ušću potoka Svinjara u rijeku Vrbanju i na putu od Banjaluke do Skender Vakufa.

U sedmom vijeku ovo područje naseljavaju Južni Slaveni koji su se mješajući sa starosjediocima zadržili do današnjih dana. Slavenizacijom ovog dijela balkanskog poluostrva tu se formiraju prve državice Južnih Slavena, a među njima i prva bosanska država u 10. vijeku. Prema ljetopisu popa Dukljanina (barskog rodoslova), polovinom 12. vijeka župe Uskoplje, Pljeva i Luka bili su u sastavu Bosne. Prvi pisani dokumenti o naselju na ovom području datiraju iz 1322, 1323. i 1412. godine. To je povelja Stjepana II Kotromanića (bosanskog bana od 1322. do 1353. godine), koji daruje Vukosavu Hrvatiniću 1322. godine župe Danicu i Vrbanju sa gradovima Ključem i Kotorom kao lični posjed, zato što mu je ovaj pomogao prilikom preuzimanja vlasti u sukobu sa Babunićima. Ovaj feudalni posjed Hrvatinića je kasnije, 1404. godine još više proširio Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Stjepančić), koji se nazivao gospodarem Donjih kraja (područje od rijeke Vrbasa do preko Sane a kasnije je još više prošure). Iako su Ugarski kraljevi Ludovik I Sigismund, (koji je kasnije osvojio Hrvatsku, Češku i Njemačku) pokušali osvojiti Bosnu, nije im polazilo za rukom. Čak je Ugarski kralj Sigismund I 1411. godine Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću priznao pravo posjeda Donjih kraja. U to vrijeme gradovi Kotor i Zvečaj u Rijesnom kod Banja Luke su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države.

Od 1519. srednjevijekovni grad Kotor je pod turskom upravom. Tad se pored naselja Kotor formira naselje Varoš na području današnjeg Donjeg Varoša. Širenjem grada u oba pravca po riječima arheologa Đurđevića, nastao je grad koji je u svom nazivu zadržao oba imena Kotor-Varoš, u čiji sastav su ušla naselja: Kotor katolički, Kotor turski, Čepak, Slatina i Varoš, a koji se prvi put pod tim imenom spominje 1889. godine, poslije popisa stanovništva, koje je tada organizovala Austro-Ugarska monarhija, a koja je odlukom velikih sila anketirala BiH 1878. godine. Od 01.12.1918. godine Kotor Varoš je u sastavu Kraljevine SHS, a od 1945. u sastavu FNRJ kasnije SFRJ.

Stanovništvo

Džamija u Kotor Varoši
Glavna stranica: Demografija Kotor Varoša

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kotor Varoš imala je 36.853 stanovnika, raspoređenih u 42 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kotor Varoš, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je dio naseljenog mjesta Kruševo Brdo II.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Kotor Varoš, popis 1991.

ukupno: 36.853

  • Srbi - 14.056 (38,14%)
  • Muslimani - 11.090 (30,09%)
  • Hrvati - 10.695 (29,02%)
  • Jugoslaveni - 745 (2,02%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 267 (0,73%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kotor Varoš, popis 1991.

ukupno: 7.411

  • Srbi - 2.522 (34,03%)
  • Hrvati - 2.432 (32,81%)
  • Muslimani - 1.800 (24,28%)
  • Jugoslaveni - 547 (7,38%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 110 (1,48%)

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Poznate osobe

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: