Krapinsko-zagorska županija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Krapinsko-zagorska županija
Zastava Krapinsko-zagorska županija
Zastava
Službeni grb Krapinsko-zagorska županija
Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država Hrvatska
SjedišteKrapina
Vlada
 • ŽupanŽeljko Kolar
Površina
 • Ukupno1.229 km2
Stanovništvo (2021.)
 • Ukupno120.702
 • Gustoća98,21 /km2

Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru srednje Hrvatske.

Historija[uredi | uredi izvor]

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

Županijska skupština ima 45 članova. Predsjednica Skupštine je Sonja Borovčak (SDP).

Županijska vlada, prema statutu županije, broji 13 članova. Premijer, ujedno i predsjednica Županijske vlade je Vlasta Hubicki (HSS).

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Krapinsko-zagorska županija podijeljena je na sedam gradova i 25 općina.

  • Gradovi:
Grad Grb Površina
(km2)
Br. stanovnika Naselja
Donja Stubica 43,48 5.326
Klanjec 25,52 2.548
Krapina 47,54 11.530
Oroslavje 31,20 5.834
Pregrada 67,25 5.927
Zabok 34,88 8.656
Zlatar 75,78 5.574
  • Općine:
Općina Grb Površina
(km2)
Br. stanovnika Naselja
Bedekovčina 51,76 7.340
Budinščina 55,18 2.182
Desinić 45,04 2.530
Đurmanec 58,43 3.781
Gornja Stubica 49,31 4.622
Hrašćina 27,05 1.388
Hum na Sutli 36,83 4.592
Jesenje 23,84 1.371
Konjščina 44,17 3.308
Kraljevec na Sutli 26,78 1.591
Krapinske Toplice 48,46 4.827
Kumrovec 17,57 1.412
Lobor 42,98 2.703
Mače 27,88 2.258
Marija Bistrica 71,38 5.553
Mihovljan 24,43 1.677
Novi Golubovec 15,44 824
Petrovsko 18,84 2.270
Radoboj 33,21 2.981
Stubičke Toplice 27,52 2.740
Sveti Križ Začretje 40,37 5.659
Tuhelj 23,97 2.043
Veliko Trgovišće 46,65 4.448
Zagorska Sela 24,68 899
Zlatar Bistrica 24,91 2.308

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica, ujedno i državna s Republikom Slovenijom, je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica toka rijeke Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se sa prirodnom regijom Donje Zagorje.

Županija Krapinsko-zagorska graniči :

Površinom je jedna od manjih županija (1224,22 km2), ali je gustoćom stanovnika od 116 st./km2 iznad hrvatskog prosjeka (78 st./km2) te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje zemlje.

Kroz županiju prolazi autoput A2 ZagrebMacelj, dio evropskog puta E59 koja povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Evrope.

Klima[uredi | uredi izvor]

Na području żupanije vlada kontinentalno-humidni tip klime koji karakterizira umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime.

Temperatura zraka[uredi | uredi izvor]

Najveće temperature koje prelaze 30 °C zabilježene su u junu, julu i augustu. Minimalne godišnje temperature niže od 10 °C zabilježene su u januaru (–20,5 °C), februaru (–22 °C), martu (–15,5 °C) i decembru (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (juni, juli i august) nemaju negativnih temperatura. Ledenih dana u godini ima pretežno u mjesecu januaru, februaru i decembru.

Padavine[uredi | uredi izvor]

Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog padavinskog režima s čestim i obilnim kišama u maju, junu i julu odnosno u toku vegetacijskog perioda. Drugi padavinski maksimum je u novembru dok je najmanje padavina u februaru i martu.

Magla[uredi | uredi izvor]

Magla se pojavljuje tokom cijele godine i u ljetnoj sezoni u jutarnjim i večernjim periodima dana, u zimskom periodu tokom cijelog dana. Najveći broj dana s maglom imaju septembar, oktobar, novembar i decembar. Godišnje je ukupno 56 dana s maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).

Vjetar[uredi | uredi izvor]

U Zagorju se strujanje vjetrova modifikuje pod uticajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tokom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremenski period bez vjetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
100.804 113.711 125.394 139.547 152.047 168.404 163.594 175.227 181.586 178.938 168.952 161.247 153.567 148.779 142.432 132.892 120.702
Starosna piramida Krapinsko-zagorske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]