Kreševo
-
-
Za druga značenja pojma Kreševo pogledajte čvor članak.
-
| Kreševo | |||
 Panorama Kreševa |
|||
| Grb | Položaj | ||
|---|---|---|---|
|
|||
| Osnovne informacije | |||
| Entitet: | FBiH | ||
| Kanton: | Srednjobosanski kanton | ||
| Općina: | Kreševo | ||
| Stanovništvo: | 6.731 popis (1991) | ||
| Stanovništvo: | 5.624 procjena (2009 [1]) | ||
| Površina: | 149 km² | ||
| Gustoća: | 45 stanovnika na km² | ||
| Pozivni broj: | (+387) 030 | ||
| Poštanski broj: | 71 260 | ||
| Administracija (Stanje: 2008-2012) | |||
| Vrsta naselja: | općina | ||
| Načelnik: | Mato Barišić[2] (HDZ) | ||
| Web stranica: | |||
Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1.300 stanovnika u samome mjestu i oko 6.700 stanovnika u općini (1991). poznat je po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. vijeka.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Srednjobosanski gradić istoimene općine, Kreševo, smješten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva. Grad Kreševo smješten je uz obale rijeke Kreševčice, a nadmorska visina mu je 640 m. U pisanim dokumentima mjesto Kreševo, se spominje prvi put 1435. godine, a u 15. vijeku Kreševo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je, uz Vareš, glavno središte bosanske metalurgije i njeguje dobre trgovačke veze s Dubrovnikom. Od vremena samostalnosti bosanske države do danas održala se tradicija kovačkog obrta u Kreševu. U gradiću Kreševo, je radila fabrika kovanog alata "Čelik Kreševo" i ćilimara. Kreševo je poznato po rudnicima barita, željeza, bakra, srebra i žive. Cijelo područje općine Kreševo izuzetno je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina: Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meorsje, Bitovinja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove sume cine 70% prostora općine Kreševo. Kreševo je u historiji poznato po svome drevnom franjevačkom samostanu, koji se prvi put spominje sredinom 14. vijeka. U samostanskoj biblioteci danas se čuva samo jedna inkunabula i to Strabonova Geographia iz 1480. godine. Biblioteka samostana Kresevo sadrži i niz djela o metalnim obrtima. U arhivu je značajna zbirka pisama uglednih osoba političkog, kulturnog i crkvenog života iz 19. vijeka. Vrijedna je i zbirka umjetnina iz starijeg i novijeg doba. Na području općine Kreševo su dvije rimokatoličke župe, Kreševo i Deževice. Župa Kreševo djeluje od 14. vijeka, a pred rat u Bosni i Hercegovini brojila je 4058 vjernika. Kreševska općina prostire se na 150 km, a graniči sa općinama Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadžići.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kreševo imala je 6.731 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma općina Kreševo, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Kreševo, popis 1991.
ukupno: 6.731
- Hrvati - 4.714 (70,03%)
- Bošnjaci - 1.531 (22,74%)
- Srbi - 34 (0,50%)
- Jugoslaveni - 251 (3,72%)
- ostali,neopredijeljeni i nepoznato - 201 (3,01%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kreševo, popis 1991.
ukupno: 1.433
- Hrvati - 937 (65,38%)
- Bošnjaci - 305 (21,28%)
- Srbi - 15 (1,04%)
- Jugoslaveni - 126 (8,79%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 50 (3,51%)
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski linkovi
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
