Kuga u srednjem vijeku

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Merge-arrow 2.svg Predloženo je da se sadržaj ovog članka prebaci u članak Crna smrt.
Molimo da napišete svoje mišljenje o prebacivanju na stranici za diskusiju.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ova užasna bolest, u to vrijeme poznata kao Velika kuga ili Crna smrt, je harala Evropom utjerujući strah u kosti svima. Niko nije bio bezbijedan. Njeni simptomi su bili užasne glavobolje praćene znojenjem i drhtavicom posle groznice. Ali ono što je izdvajalo žrtve kuge od nekoga ko je jednostavno patio od groznice su ogromni gnojni otoci. Patnje žrtve su se završavale smrću u agoniji.

Dolazak u Evropu[uredi | uredi izvor]

Prvi poznati slučaj kuge u Evropi je zabiljež en u oktobru 1348. godine, kada se dvanaest italijanskih brodova koji su se vraćali sa Crnog mora ukotilo u luci na Siciliji. Posada i putnici su ležali mrtvina palubama, a bili su prekriveni gnojnim otocima. Na brodovima su pored ljudi bili i pacovi koji su bili zaraženi.Onisu se pohlepno uvukli u zalihe hrane za putovanje. Ovi pacovi su se izmiješali sa zdravim pacovima. Pacovi su pokupili buve zaražene klicama i prenijeli ih na brodove. Pacovi su bili prenosnici bolesti, živjeci na svim prljavim mjestima.

Zajedničke grobnice[uredi | uredi izvor]

Umrlo je toliko mnogo ljudi da su morale da se iskopaju velike jame u koje su ih sve spustili. Smatra se da se kuga prvi put pojavila u Aziji 1330-tih. Ta smrtonosna bolest se proširila na istok prema Kini i na zapad do Bliskog Istoka i Evrope. Neke oblasti, kao Skandinavija su uništene, a stanovništvo Grenlanda je zbrisano. Svi su umirali, a najviše sveštenici jer su bili u dodiru sa žrtvama. Međutim Milano je izbjegao bolest vrlo lako. Niko nije znao da izliječi kugu. Mnogi su mislili da Bog kažnjava ljude i zato su se bičevali. Postojale su tri vrste kuge:obična kuga,pneumonijska i septihemijska kuga. Obična kuga je stvarala gnojne otoke i bila je najučestalija. Pneumonijska kuga bi dopirala u pluća žrtve koja bi brzo umirala. Prenosila se preko vazduha. Septihemijska kuga je dospijevala u krvotok i ubijala je za par sati.

Kuga se vraća[uredi | uredi izvor]

Do 1351. kuga je prošla. Vjerovalo se da je umrla trećina stanovnistva svijeta. Kuga se vraćala par puta.