Kupus
 |
|
 Bijeli kupus |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Klasa | Magnoliopsida |
| Red | Brassicales |
| Porodica | Brassicaceae |
| Rod | Brassica |
| Vrsta | B. oleracea |
| Dvojno ime | |
| Brassica oleracea L. |
|
Kupus lat Brassica oleracea, razvio se iz divljeg kupusa (Brassica oleracea L.) koji raste na kamenitim obalama Evrope, od Sredozemne obale do Irske i još od predhistorijskog doba su ga prastanovnici evropskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani.
Stalnom selekcijom, kroz dugo vremensko razdoblje, nastalo je iz divljeg kupusa današnjih veći broj kulturnih biljaka. Veliki ugled je kupus uživao kod Rimljana koji su ga nazivali brassica, a Katon Stariji je kupus hvalio kao najbolje povrće u jednom od svojih djela De agricultura i dao je čitav niz kuharskih i medicinskih uputa. Već u 4. vijeku p.n.e. Teofrast (Aristotelov učenik) razlikuje tri vrste kupusa.
Raštika, crno zelje ili crno zeli (lat. Brassica oleracea var. acephala) je autohtona povrtna vrsta koja se uzgaja u domaćinstvima na ostrvima i širem obalnom području istočne strane Jadranskog mora od Istre do Crnogorskog primorja.[1]
Kiseljenje kupusa [uredi]
U početku se konzervisanje kupusa radilo na rimski način, tako što bi se glavice kupusa posipale solju, prelile octom i spremale u glinene posude, ali tek je slavenski način kiseljenja kupusa našao na opću primjenu. Za ispravno kiseljenje kupusa moraju se u rezanom i zasoljenom kupusu razviti bakterije mliječne kiseline i kvasne gljivice, koje potiskuju gljivice buđi i bakterije maslačne kiseline. Kiseli kupus sadrži značajne količine vitamina C , pa otklanja bolesti koje su povezane nedostatkom tog vitamina. Tako je James Cook na svoje putovanje uzeo 60 bačvi kiselog kupusa prema savjetu njemačkog prirodnjaka Georga Forstera i nije izgubio niti jednog člana posade zbog skorbuta, što je nekad desetkovalo posade brodova na dugim putovanjima (poput posade Vasco da Game na plovidbi oko Rta Dobre Nade).
-
Crveni kupus
-
Brassica oleracea L. var. acephala DC. f. tricolor Hort.
.jpg)
Reference [uredi]
- ↑ hrcak.srce.hr/file/26242 /Z. Matotan, stručni rad, Očuvanje i zaštita starih domaćih sorti povrća, Podravka d.d. Koprivnica
