Kur'an

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dio serije članaka o Islamu Historija Islama
Vjerovanje
Jedinstvo • Allaha Meleci • Kur'an Božiji poslanici • Sudnji dan Kada' i Kader
Praksa
Šehadet • Klanjanje namaza Post ramazana • Zekat Hadždž
Važnije ličnosti
Muhammed • Božiji poslanici Pravedne halife • Ashabi
Portal: Islam Ovaj šablon: pregled • razgovor • uredi

Arapska riječ Kur'an (القرآن) je po svome obliku infinitiv, koji u bosanskom jeziku prevodimo glagolskom imenicom. Prema tome riječ Kur'an znači "čitanje" ili "sakupljanje". Korijen ove riječi su tri arapska glasa (ﻕ) Kaf, (ﺭ) Ra, (ّ ) Sukun. U svim oblicima koji su izvedeni iz ovog korijena proteže se jedno glavno značenje te riječi a to je "sakupiti". Kur'an se čita ili, kako je to uobičajeno reći među bosanskim muslimanima, "uči" ("Imam uči Kur'an"). Neki Islamski učenjaci smatraju da je Kur'an nazvan tim nazivom zato što u sebi sakuplja i sadrži ajete, sure, zapovjedi, zabrane, obećanje, prijetnjevijesti o prošlim narodima itd. Po ovome bi riječ Kur'an značila "Zbirka". To je značenje riječi "Kur'an" sa jezičke strane, dok ta riječ, po vjerovanju muslimana, označava posljednju Božiju Knjigu, koja je preko Meleka Džibrila objavljena posljednjem Božijem poslaniku Muhamedu s.a.v.s.^[1]

[uredi] Druga imena Kur'ana

U samom Kur'anu, Kur'an je nazvan sa više imena. Od tih imena je na prvom mjestu:

• 1."Kur'an" pa se u jednom ajetu kaže :

• "Ovaj Kur'an (القرآن) sinovima Israilovim kazuje najviše o onome u čemu se oni razilaze."^[2].

• 2."Furkan" tj. "Knjiga koja dijeli i rastavlja istinu od neistine".

• 3."Kitab" tj. doslovno "knjiga"

• 4."Zikr" tj. "opomena", "spomen"

• 5."Tenzil" tj. "spuštanje", "objava"

Osim ovih imena, neki islamski učenjaci navode još neka imena koja su u Kur'anu spomenuta, ali ne kao prava imena već kao atributi Kur'ana. Od tih imena su: "Nur" (svjetlo), "Mev'iza" (savjet), "Burhan" (jasni dokaz), "Huda" (uputstvo), "Bejan" (jasno tumačenje), "Hakim" (Mudri) itd.^[3]

[uredi] Format Kur'ana

Kur'an se sastoji od 114 sura sa ukupno 6210 ajeta isključujući 113 bismilla koje se obično podrazumijevaju kao bezbrojne, ili 6323 uključujući i njih; tačan broj ajeta je različit, ne zbog sadržaja, nego zbog različitih metoda njihovog brojanja. Muslimani obično povezuju sure, ne sa njihovim brojevima, nego sa arapskim imenima koja su izvedena na neki način iz dane sure. Sure nisu poredane po hronološkom redu, nego prvenstveno prema veličini sura. Nakon kratkog uvoda, Kur'an nastavlja sa najdužom surom, a završava sa kraćima.

[uredi] Jezik Kur'ana

Prva sura u Kur'anu (El-Fatiha)

Kur'an je jedna od prvih pisanih knjiga u Arabiji. On je napisan u ranoj formi klasičnog arapskog jezika, poznatog u engleskom jeziku kao "Kur'anski" arapski. Postoji nekoliko ostalih primjera arapskog iz tog vremena.

Ubrzo nakon smrti Muhameda s.a.v.s. 632. godine, Islam se proširio izvan Arabije, te osvojio većinu tadašnjeg "civiliziranog" svijeta. Arapi su morali da se suoče sa milionima stranih osoba, sa kojima su morali na neki način komunicirati. Jezik se brzo mjenjao da bi mogao odgovoriti novonastaloj situaciji, gubeći na svojoj kompleksnosti i nejasnom rječniku. Nekoliko generacija nakon Poslanikove smrti, mnoge riječi korištene u Kur'anu postale su nejasne za obične ljude koji su govorili svakodnevni arapski, budući da se arapski jezik puno promjenio, velikom brzinom. Beduini su govorili izmjenjenim jezikom, prihvatljivo malom brzinom izgovaranja, tako da su rani arapski leksikografi njih tražili da im objasnjavaju teške riječi ili razjašnjavanju neke tačke gramatike. Dijelom zbog potrebe religije da objasni Kur'an slabijim govornicima, arapska gramatika i leksika su postale značajne nauke, pa je model za literarni jezik zadržao do danas taj govor iz Kur'anskih dana, prije nego neki trenutno važećih dijalektata.

Muslimani smatraju Kur'an velikim i značajnim, između ostalog i zbog njegove poezije i literarne dotjeranosti, kao i da je ta njegova literarna perfekcija dokaz njegovog božanskog porijekla. Budući da je ta perfekcija vidljiva samo za govornike arapskog jezika, stoji kao još jedan razlog zašto se samo originalni arapski tekst smatra kao pravi Kur'an. Prevodi su smatrani manje sjajni, prije kao interpretacije božijih poruka, negoli same direktne poruke od Boga. Tradicionalno upravljanje prevodima i publikacijama Kur'ana daje upute da kada je knjiga izdana, ona ne može imati jednostavni naslov "Kur'an". Naslov uvijek mora da sadrži odredbeni pridjev (sprečavajući konfuziju sa ostalim "recitacijama", u arapskom smislu), pa zbog toga najviše izdanja Kur'ana nose naslove poput Sveti Kur'an, Plemeniti Kur'an, i ostale naslove sličnog značenja.

Svaki priznati učenjak islamske škole trebao bi biti u mogućnosti da u najmanju ruku čita i razumije Kur'an u njegovoj originalnoj formi. Mnogi muslimani, djeca i odrasli, uključujući i one koji uopće ne razumiju arapski jezik, uče Kur'an djelomično ili u cjelini, u originalnom obliku, jer je to zaista potrebno radi obavljanja namaza (molitve).

[uredi] Objava Kur'ana

Kur'an je sveta Božja knjiga koja je objavljena Božjem poslaniku Muhammedu (s.a.v.s.). Objava je počela u mjesecu Ramazanu. Božji poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je kao i obično meditirao u pećini Hira, kad mu se melek Džibril ukazao i počeo sa : "Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara!" Tada je Muhammed a.s odgovorio da ne zna da čita, ali je Džibril nekoliko puta ponovio "Čitaj!" To je bio Muhammedov a.s. prvi susret sa Džibrilom. Objava Kur'ana u potpunosti trajala je 23 godine, jedan dio objavljen je u Mekki, dok je drugi dio objavljen u Medini. U početku ljudi su Ga učili napamet a kasnije su počeli i da Ga zapisuju. Noć kada je Allah dž.š. upotpunio Kur'an zove se Lejletul kadr (Noć kadr).

Prema nekim podacima, oko 10 miliona ljudi zna Kur'an napamet^[4]. Međutim, obzirom da je to samo broj ljudi koji su oficijelno, pred komisijom preslušavani za Hifz (učenje Kur'ana napamet), pretpostavlja se da je taj broj dosta veći. Ljudi koji znaju cijeli Kur'an napamet, nazivaju se hafizi. Prenosi se da je Muhamed s.a.v.s. u jednom Hadisu rekao:"Najbolji među vama su oni koji uče Kur'an i druge podučavaju njemu."

[uredi] Historija Kur'ana

Kur'an iz 9 stoljeća, za kojeg se tvrdi da je original trećeg HalifeOsmana iz 7.st.Neki demantuju tu tvrdnju i navode da je to nemoguće jer je pisan Kufskim stilom

Kur'an je zabilježen na dva načina: usmenim i pismenim putem. Ljudi koji pamte Kur’an I znaju cijeli Kur’an napamet se nazivaju Hafizi. Među ashabima je bilo mnogo Hafiza. Hafizi iz vremena Poslanika Muhameda kao hafizi se navode: Ubej ibn Ka'b, Muaz ibn Džebel, Zejd ibn Sabit, Ebu Derda, Abdulah ibn Mesud i drugi. Poslanik je uvijek davao prednost onima koji su Kur’an znali napamet.U Hadisu se navodi da je "u Bici na Tebuku bajraktar plemena Benu Nedždžar bio je Ammar ibn Hazm. Poslanik je od njega uzeo zastavu i predao je ashabu Zejdu ibn Sabitu. Tada je Ammar upitao Poslanika: “Allahov Poslaniče, da nije do tebe stiglo nešto ružno o meni?” ”Ne,” reče Allahov Poslanik, “Kur'an ima prednost, a Zejd ibn Sabit je hafiz’Kur'ana.”

Poslanik je imao oko četrdeset ljudi koji su zapisivali objavu po njegovom diktiranju, a kako je njemu diktirao Džibril. Zabranjivao je da se bilo šta drugo bilježi od njega osim Kur'ana. Ako bi neko nešto zabilježio osim Kur’ana, Poslanik je insistirao da se to pobriše. U vremenu Ebu-Bekra došlo je do sukoba između muslimana i lažnog poslanika Musejlime, u kome je poginulo oko sedamdeset hafiza i Ebu Bekr je naredio da se ono što se ono što su dotadašnji hafizi znali (bilo ih je mnogo), uskladi i zapiše u jednu knjigu. Taj zadatak je povjeren Zejdu ibn Sabitu. On je to uradio i Kur'an je tako zapisan i pohranjen kod Ebu Bekra, zatim poslije njegove smrti kod Omera, a onda kod njegove kćerke Hafse. Poslije je taj Kur’an prepisivan a zatim štampan. Potrebno je navesti da kroz cijeli taj period je bio ogroman broj Hafiza koji su znali Kur'an napamet.

[uredi] Kur'an kao uputa

Opisan je kao Uputa za bogobojazne. U Kur'anu stoji: "Ramazan je mjesec u kojem je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je uputa za sve ljude." Što se tiče bogobojaznih njima je Kur'an uputa, jer oni uzimaju korist od njega i slijede "svjetlo koje iz njega svijetli". Što se tiče drugih, Kur'an je uputa za njih zato što im objašnjava pravi put, oni mogu da ga slijede ili ne, ali ipak znaju da je to Allahov govor.

Postoje dvije vrste upute:

• Uputa nadahnuća tj. da čovjek bude nadahnut od Allaha dž.š. u slijedjenju pravog puta. Ograničena je samo na vjernike.
• Uputa objašnjenja i namjeravanja tj. da čovjeku bude objašnjen pravi put, dobro i zlo, šteta i korist. Ova uputa je opća za sve ljude.

Muslimani smatraju da Kur'an upućuje ka onome sto je najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrašniji i najpravedniji. Kaže Allah dž.š: "Zaista ovaj Kur'an upućuje ka onome što je najispravnije i donosi radosne vijesti vjernicima koji čine dobra djela da ih čeka velika nagrada." (El-Isra, 9.)

[uredi] Odnos prema Kur'anu

Muslimani naspram Kur'ana imaju velike obaveze i to savladavanje čitanja Kur'ana na arapskom jeziku, podučavanje djece njemu, nastojanje da se uči napamet i bez grešaka. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Najbolji među vama su oni koji uče Kur'an i druge podučavaju njemu."

Ono što se traži od muslimana je da uloži maksimalan trud u učenju Kur'ana i nije dovoljno da se ograniči samo na suhoparno izgovaranje harfova, ako je u mogućnosti da se usavrši u tome i da ga izgovara (uči) na najispravniji mogući način. Poslanik, s.a.v.s je obećao dvostruku nagradu čovjeku koji uči Kur'an a teško mu je da pravilno izgovara sve njegove riječi, pa kaže: "Onaj koji uči Kur'an mučeći se imat će dvostruku nagradu." Ovo važi samo za one koji nisu u mogućnosti da potpuno pravilno uče Kur'an. Međutim oni koji mogu naći učitelja, koji će ih ispravno podučiti i u mogućnosti su da savladaju materiju, obavezni su da to urade. Kaže Poslanik, s.a.v.s.: "Onaj koji je vješt u učenju Kur'ana bit će sa cjenjenim i plemenitim Allahovim izaslanicima (melecima na Sudnjem danu)." Važno je spomenuti da onaj koji nije kadar da usavrši svoje učenje ne smije zanemariti učenje Kur'ana, nego je obavezan da ga uči onako kako je u mogućnosti. Allah, dž.š. kaže: "Allah ne opterećuje nikoga preko njegovih mogućnosti." (El-Bekare, 268.)

[uredi] Zanimljivosti

• Meleki (anđeli) su u Kur'anu spomenuti 88 puta, a isto toliko puta su spomenuti i Šejtani (đavoli).
• Riječ "život" (El Hajat) je u Kur'anu spomenuta 145 puta, isto toliko puta je spomenuta i riječ "smrt" (El Meut).
• Riječ "nesreća" (El Musibe) je spomenuta 75 puta isto koliko je puta spomenuta i riječ "zahvalnost" (Šukr).
• Pojam "El Dunja" (Dunjaluk) koji znači "ovaj svijet" ili "materijalni svijet" je spomenut 115 puta, isti broj puta je spomenuta i riječ "Ahiret" (idući svijet).

[uredi] Također pogledajte

• Najstariji Kur'an

[uredi] Reference

1. ↑ "Uvod u tefsirsku i hadisku nauku" Mehmed Handžić -Sarajevo 1972
2. ↑ (Kur'an 27, 76-77)
3. ↑ Uvod u tefsirsku i hadisku nauku" Mehmed Handžić -Sarajevo 1972
4. ↑ http://www.islam101.com/dawah/WhatIsQuran.html

[uredi] Vanjski linkovi

• Online Kur´an
• Online Kur'an Project sa više od 100+ prijevoda na 25 različitih jezika
• Download knjige "Kur'anske Mudžize" na bosanskom jeziku u pdf-formatu
• Besplatan download Kur'ana - audio izdanja, odličan kvalitet zvuka
• Prijevodi Kur'ana časnog na bosanski jezik
• Kur'an časni na hrvatskom jeziku s latiničnom transliteracijom arapskog izvornika, prijevod Tomislava Dretara
• Download recitacija Kur'ana
• Kur'an na arapskom jeziku
• Multiple Translation of the Qur'an
• kiraet.net - (kira’eti, tedžvid, mekami, učenje Kur’ana…)

Portal islam Odjeljak posvećen isključivo islamu

Wikizvor: Kur'an

Wikicitat: Kur'an