Kuranije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kuran

Kuranije su religiozna grupa ljudi koji inače za sebe nikad ne koriste ovaj termin, ali se ovaj termin udomaćio kao oznaka ove grupacije. Oni sami sebe nazivaju isključivo muslimanima, a često ovaj temin prevode u svoje maternje jezike pa tako u engleskom sebe nazivaju submitters, odnosno na bosanskome pokorni. Ne postoje pouzdani podaci o njihovoj brojnosti. U SAD-u su organizirani u United Submitters International zajednicu koji je osnovao Rashad Khalifa. U Evropi su raštrkani, bez jasne krovne organizacije, mada se smatra da je jedan od glavnih njihovih predstavnika Veliki muftija od Marseja Soheib Bencheikh, koji pored kuranija uživa ugled i kod mozabita.

Vjerovanje[uredi | uredi izvor]

Vjeruju isključivo u Kur'an, te odbaciju bilo kakve druge religiozne izvore uključujući i hadise. Za njih je Kur'an potpun, detaljan i savršen. Sve što je potrebno za spasenje i život na ovom svijetu nalazi se u Kur'anu. Američke kuranije vjeruju i u kur'ansko čudo izraženo u broju 19, dok evropske kuranije uglavnom ne vjeruju u posebnost broja 19, te odbacuju poslanstvo Rashada Khalife. I jedni drugi drže da su ostali muslimani zalutali s pravog puta prihvaćajući hadise pored božije objave Kur'ana.

Molitva[uredi | uredi izvor]

Među Kuranijama postoje različita gledišta po pitanju obredne molitve (namaz). Neke Kuranije klanjaju pet puta dnevno, kao u tradicionalnom islamu, dok drugi klanjaju dva do tri puta dnevno.[1][2][3][4] Praksa klanjanja pet puta dnevno se ne pojavljuje u Kur'anu, već ta praksa potječe iz hadisa o Isra i Mi'radžu. Neke Kuranije vjeruju da je dovoljno klanjati dva ili tri puta dnevno jer se u suri Hud (Kur'an, 11:114) kaže: "I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći!".

Dogmatske razlike od tradicionalnog islama[uredi | uredi izvor]

Budući da je Kuranizam struja koju uglavnom predstavljaju pojedinci i zajednice, ponekad postoje značajne razlike u pogledu ritualnih praksi. Koliko oni odstupaju od tradicionalnog islamskog shvaćanja zavisi i od toga da li su sunnet i hadis potpuno ili samo djelimično odbačeni i koje egzegetske metode se koriste u tumačenju Kurana. Primjetno je da rani Kuranisti većinom nisu pravili značajnije promjene u ritualnim praksama i radije su raspravljali o teološkim pitanjima, dok vjerska praksa sadašnjih Kuranista ponekad pokazuje ozbiljne razlike u odnosu na tradicionalni islam.

Šehadet[uredi | uredi izvor]

Šehadet koju prihvataju Kuranisti je lā ilāha illā Llāh: "Nema boga osim Boga". Tradicionalni drugi dio, koji se odnosi na proroka Muhameda, namjerno je izostavljen, jer se to ne pojavljuje u Kuranu.[5]

Namaz[uredi | uredi izvor]

Razlike se također mogu naći u ritualnoj molitvi (ṣalāt). Postoje Kuranije koji se mole pet puta dnevno, kao u tradicionalnom islamu[6], ali i oni koji čitaju samo dvije ili tri dnevne molitve iz Kurana[7]. Druge Kuranije, s druge strane, vide arapsku riječ ṣalāt kao duhovni kontakt ili duhovnu odanost Bogu kroz poštivanje Kurana, a stoga ne kao obred[8].

Blagoslovi za poslanike, koji su dio tradicionalnog salata, izostavljaju mnogi Kuranisti u pozivu na molitvu iu samoj molitvi[9] . Abdest u namazu (wuḍūʾ) uključuje samo pranje lica, ruku do lakata i milovanje po glavi i stopalima, pošto su samo ovi koraci eksplicitno spomenuti u Kuranu[10].

Druge moguće razlike su, na primjer, da menstruacija žene ne predstavlja prepreku za molitvu[11], muškarcima i ženama je dozvoljeno da se mole zajedno u džamiji, ili da nema sustizanja salata.

Zekat[uredi | uredi izvor]

U tradicionalnom islamu, davanje zekata je vjerska dužnost. To iznosi 2,5 posto godišnjeg prihoda. Prema mnogim Kuranistima, Kuran ne navodi postotak, jer se to ne pojavljuje eksplicitno u Kuranu.[12]

Pristalice United Submitters Internationala, s druge strane, slažu se sa 2,5 posto, ali ne daju zekat godišnje, već od svakog novca koji zarade.[10]

Postoje i Kuranisti koji zekat više vide kao pročišćenje, simboličko čišćenje duše od vlastitih grijeha, budući da arapska riječ zakāt dolazi od korijena zāy kāf wāw, što također znači "čistoća ili pročišćenje".[13]

Post[uredi | uredi izvor]

Postoje i različita mišljenja o trajanju i neophodnosti posta (ṣaum). Na primjer, arapska riječ maʿdūdātin[14] u 2:184[15] se posmatra kao mali broj dana (3-10), a ne nužno kao cijeli mjesec, uključujući u pogledu 2:203[15][16]. Ima, na primjer, Kuranija koji ne smatraju potrebnim postiti cijeli mjesec Ramazan kao u tradicionalnom islamu - postiti se može najmanje tri dana. Drugi tradicionalno poste cijeli Ramazan, ali ne smatraju posebnom zadnju trećinu Ramazana. Prema Waqasu Muhamedu, postoji i mogućnost zamjene posta hranjenjem nekoga kome je potrebna. Međutim, prema 2:184, post je ipak bolji od ove zamjenske uslug.[17]

Hadž[uredi | uredi izvor]

Hadž se tradicionalno obavlja u mjesecu zul-hidždža po islamskom kalendaru. Međutim, prema Rashadu Khalifi i podnosiocima, hadž je moguće obaviti i u nekom od druga tri sveta mjeseca.[10]

Ekstra-kuranske tradicije u hadžu, kao što su ljubljenje ili grljenje crnog kamena i simbolično kamenovanje đavola bacanjem sedam (ili više njih, kao što je 49 ili 70) malih kamenčića na Džemarat al-Akabu, se odbacuju. Čak i hodanje sedam puta između dva brda as-Safā i al-Marwa ne smatra se obaveznom obavezom, već samo opcijom.[18][19]

Ridda (otpadništvo)[uredi | uredi izvor]

U zbirci hadisa od al-Buharija postoji hadis u koji je Poslanik rekao da musliman koji odbacuje svoju vjeru treba biti ubijen[20]. Međutim, pošto Kuranisti odbacuju hadis i da se u Kuranu ne može naći nikakav zahtjev za ubijanje otpadnika, oni odbacuju ovaj postupak. Osim toga, 2:256 je uzeto u obzir, gdje izvršenje nasilje nije predviđeno životnim redom (vjerom).[21][22]

Bogohuljenje / sloboda izražavanja[uredi | uredi izvor]

Kuran nema kazne za bogohulnike. Umjesto toga, treba izbjegavati bavljenje bogohulnicima dok ne progovore o nekoj drugoj temi. Sloboda izražavanja je stoga pokrivena Kuranom.[23][24]

Vjerska policija[uredi | uredi izvor]

Vjerska policija, koja prati poštivanje vjerskih propisa i kažnjava kršenja, protivrečna je Kuranu. Kuran odbacuje prisilu u načinu života i zagovara individualne slobode i ličnu odgovornost. Stoga, Kuraničari striktno odbacuju vjersku policiju.[23]

Poligamija[uredi | uredi izvor]

Kur'anisti, za razliku od sunita i šiita, imaju vrlo stroga pravila u pogledu poligamije. Neki kur'anski pokreti dozvoljavaju poligamiju samo pod uslovom usvajanja siročadi koja imaju majke i ne žele da ih izgube, ali drugi kur'anski pokreti tvrde da je poligamija, iako nije izričito zabranjena, stvar prošlosti jer su propisi koji su sadržane u Kur'anu su vrlo stroge i gotovo ih niko na Zemlji nije ispunio, pa se poligamija više ne može prakticirati. U izuzetno rijetkom slučaju u kojem se to može prakticirati, postoji striktno ograničenje broja žena, koje je četiri.[25][26][27]

Džihad[uredi | uredi izvor]

Većina Kur'anisti tumači "sveti rat" kao isključivo odbrambeni rat, jer je po njima to jedina vrsta rata dozvoljena u Kuranu. Rat je samo "svet" kada su muslimani ugroženi na njihovoj vlastitoj zemlji. Stoga, za razliku od sunita i selefi-džihadista, za Kur'anisti "sveti rat" se ni pod kojim okolnostima ne odnosi na ofanzivni rat protiv nemuslimanskih zemalja ili zajednica.[25][26][27]

Hrana[uredi | uredi izvor]

Kur'anisti mogu jesti hranu koju pripremaju kršćani i jevreji kao što je navedeno u Kur'anu, ali neki Kur'anisti vjeruju da životinje koje uzgajaju kršćani i jevreji ipak treba blagosloviti prije nego što se pojedu. Prema Kuranistima, Kur'an zabranjuje nanošenje bola životinji tokom njenog klanja, pa su za njih tehnike klanja životinja u zapadnom svijetu i halal-klanje i košer-klanje nelegitimne. Za razliku od sunita, Kur'anisti mogu jesti i piti objema rukama, čak i lijevom, jer Kur'an to ne zabranjuje.[25][26][27]

Odjeća[uredi | uredi izvor]

Odjeća ne igra ključnu ulogu u Kuranizmu. Svi kur'anski pokreti se slažu da islam nema skupove tradicionalne odjeće, osim pravila opisanih u Kur'anu. Stoga tradicionalni islamski stil poput brade ili hidžab/mahrama/nikab je nebitan. Ono što je obavezno je skromnost. Muškarci i žene bi trebali sakriti svoje seksualno privlačne dijelove, i trebali bi - simbolično ili doslovno - spustiti pogled kada vide suprotni spol i ne provjeravati svoje seksualne dijelove.[25][26][27]

Hadis[uredi | uredi izvor]

Kuranisti vjeruju da se hadis, iako nije pouzdan izvor religije, može koristiti kao referenca za dobivanje ideje o istorijskim događajima. Oni tvrde da nema štete u korištenju hadisa da se dobije zajednička ideja o historiji, a da se oni ne uzimaju kao određene istorijske činjenice. Prema njima, predaja hadisa o historiji može biti istinita ili lažna, ali hadiska predaja kojom se dodaju odredbe vjeri je uvijek potpuno lažna. Vjeruju da vjerodostojnost prenosioca nije dovoljna da hadisu da vjerodostojnost, jer, navode, u Kuranu stoji da sam Muhamed nije mogao prepoznati ko je pravi vjernik, a ko licemjer u njihovom umu.[25][26][27]

Tefsir[uredi | uredi izvor]

Iako postoje kur'anski tefsir djela, kur'anski uglavnom nemaju tefsir i ne misle da je on potreban. Oni vjeruju da Kur'an nikome ne daje ovlaštenje da tumači i Allah šalje upute pojedinačno, kako je, kako tvrde, to rečeno u Kur'anu.[25][26][27]

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Sljedeći aspekti mogu se navesti kao daljnji primjeri koje, u poređenju sa tradicionalnim islamom, Kuranisti odbacuju ili ih smatraju irelevantnima:[25][26][27][28][29][30]

  • Ramazanski bajram, Kurbanski bajram
  • Obrezivanje/sunečenje
  • Mahrama, nikab, burka, čador, purdah, hidžab, itd.
  • Kamenovanje preljubnika ili homoseksualaca
  • Tahrīf (Navodno krivotvorenje Svetog pisma judaizma i kršćanstva)
  • Zabrana muzike, pjevanja, slika, plesa, umjetnost
  • Zabrana muškarcu da nosi zlato ili svilu, da obrije bradu
  • Sveštenstvo (sveštenička kasta) kao što su imam, mula, ajatolah, šeik, hodža, efendija, muftija itd.
  • Mahdi, Dedžal, povratak Isusa na zemlju
  • Zabrana nošenje crvene i žute odjeće
  • Kalifat, sultanat, imamat, emirat
  • Zabrana držanje pasa
  • Božija kazna u grobu
  • Zabrana samozadovoljavanje, autoseksualnost, autoerotizam
  • Zabrana ženama da putuju bez mahrema i druga ograničenja za žene
  • Zabrana ženama da se rukovaju sa muškarcima
  • Mezhebi kao hanefijski mezheb, hanbelijski mezheb, malikijski mezheb i šafijski mezheb
  • Sekte kao selefizam, vehabizam, džihadizam, ahmedije, šiizam, itd.
  • Dar al-islam, dar al-harb, dar al-kufr
  • Džizja kao porez za kršćane i jevreje
  • Dhimmi/Zimmije

Nadalje, Kuranisti su striktno protiv prisilnih brakova[31], dječjih brakova[32], ubistava iz časti[33] i spolne segregacije[34].

Muškarci i žene se vide kao jednaki.[35]

Kuranisti također snažno zagovaraju upotrebu razuma, kritičko ispitivanje, racionalno razmišljanje, obrazovanje i prosvjetiteljstvo.[36]

Kuraničari striktno odbacuju predodređenje i uvjereni su da ljudi mogu odrediti svoje živote na samoodlučan i samoodgovoran način.[37]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Kur'anska radionica[uredi | uredi izvor]

Submitters[uredi | uredi izvor]

United Submitters Nation

Muslimani[uredi | uredi izvor]

Resursi[uredi | uredi izvor]

  • R. Khalifa, Quran: Visual Presentation of the Miracle, Islamic Productions International, 1982. ISBN 0-934894-30-2

Linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zum Beispiel Sayyid Ahmad Khan. Vgl. Ahmad: Islamic Modernism in India and Pakistan 1857–1964. 1967, S. 49.
  2. ^ "Ek 15 – Dini Görevler: Tanrı'dan Bir Armağan". Teslimolanlar. Arhivirano s originala, 5. 11. 2021. Pristupljeno 2021-05-30.
  3. ^ Vgl. Birışık: "Kurʾâniyyûn" in Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Ansiklopedisi. 2002, Bd. 26, S. 429.; Yüksel; al-Shaiban; Schulte-Nafeh: Quran: A Reformist Translation. 2007, S. 507.
  4. ^ "10. How Can we Observe the Sala Prayers by Following the Quran Alone? - Edip-Layth - quranix.org". quranix.org. Pristupljeno 2023-08-14.
  5. ^ https://www.alrahman.de/die-shahadah-das-glaubensbekenntnis-der-ergebenen/ (njemački)
  6. ^ Na primjer Sayyid Ahmad Khan. Ahmad: Islamic Modernism in India and Pakistan 1857-1964. 1967, S. 49.
  7. ^ Yüksel; al-Shaiban; Schulte-Nafeh: Quran: A Reformist Translation. 2007, S. 507.
  8. ^ "The word 'salat' in the Quran". Lamp of Islam (jezik: engleski). 19. 8. 2019. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  9. ^ Nguyen: United Submitters International. 2007, S. 624.; Haddad und Smith: Mission to America. 1993, S. 162.
  10. ^ a b c Haddad und Smith: Mission to America. 1993, S. 163.
  11. ^ https://www.alrahman.de (18. 7. 2013). "Menstruation und Beten im Islam, Fasten während der Menstruation..." alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 18. 1. 2022.
  12. ^ https://www.alrahman.de (6. 3. 2006). "DeRudKR - Kap. 36: Almosen und Wohltätigkeit". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 18. 1. 2022.
  13. ^ "Mawrid Reader". ejtaal.net. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  14. ^ "Edward William Lane, An Arabic-English Lexicon, ع, عد". www.perseus.tufts.edu. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  15. ^ a b "Prijevod značenja Sura Sura el-Bekara - Bosanski prijevod - Korkut". Enciklopedija Kur'ana. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  16. ^ "What is the meaning of al hajj according to The Quran". mypercept.co.uk. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  17. ^ "Quran and sawm / fasting / abstinence - what is the correct meaning of 2:184?". mypercept.co.uk. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  18. ^ "Hajj". quransmessage.com. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  19. ^ https://www.alrahman.de (6. 3. 2006). "Die erfundene Religion und der Koran - Kap. 36: Pilgerfahrt". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 18. 1. 2022.
  20. ^ "Sahih al-Bukhari 3017 — Muflihun". muflihun.com (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 1. 2022.
  21. ^ "Prijevod značenja Ajet 256 Sura Sura el-Bekara - Bosanski prijevod - Korkut". Enciklopedija Kur'ana. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  22. ^ "Das Töten von Apostaten – Ein Widerspruch zum Koran (Übersetzung A. Heisig) | Meine Islam Reform" (jezik: njemački). Pristupljeno 18. 1. 2022.
  23. ^ a b "Misconception: No freedom of speech in Islam". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  24. ^ "Freedom of Speech in the Quran".
  25. ^ a b c d e f g Öztürk, Yaşar Nuri (2012). İslam Nasıl Yozlaştırıldı / Vahyin Dininden Sapmalar, Hurafeler, Bid'atlar. Yeni Boyut. ISBN 9789756779309.
  26. ^ a b c d e f g Yüksel, Edip (2017). Türkçe Kuran Çevirilerindeki Hatalar.
  27. ^ a b c d e f g Uydurulan Din ve Kuran'daki Din. Istanbul: Kuran Araştırmaları Grubu.
  28. ^ https://www.alrahman.de (6. 3. 2006). "Die erfundene Religion und der Koran - Kapitel 37: Einschiebungen". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 18. 1. 2022.
  29. ^ "Misconceptions About Islam, Muslims and The Quran". www.misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  30. ^ "Misconceptions About Islam (Submission to God alone) | Submission.org - Your best source for Submission (Islam)". submission.org. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  31. ^ "Misconception: Forced marriage is allowed in Islam". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  32. ^ "Child marriage violates the Quran". Lamp of Islam (jezik: engleski). 3. 1. 2020. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  33. ^ "Misconception: Islam promotes honour killings of women/men". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  34. ^ "Misconception: A man and woman cannot be alone together". misconceptions-about-islam.com. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  35. ^ https://www.alrahman.de (29. 9. 2008). "Gleichwertigkeit von Frau und Mann". alrahman (jezik: njemački). Pristupljeno 18. 1. 2022.
  36. ^ "The Quran calls for critical thinking and reasoning". Lamp of Islam (jezik: engleski). 30. 10. 2017. Pristupljeno 18. 1. 2022.
  37. ^ Vorstand. "2. Artikel: Du entscheidest! - Al-Rahman" (jezik: njemački). Pristupljeno 24. 1. 2022.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kuranije&oldid=3574812"