Lan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Lan
Linum usitatissimum - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-088.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Klasa Magnoliopsida
Red Malpighiales
Porodica Linaceae
Rod Linum
Vrsta L. usitatissimum
Dvojno ime
Linum usitatissimum
Linnaeus.

Lan (lat. Linum usitatissimum) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka sa kratkim vretenastim korijenom.

Opis biljke[uredi | uredi izvor]

Stabljika je visoka (30–80 cm), uspravna, okrugla, bez dlaka, obrasla listovima, u gornjem dijelu je granata. Listovi su naizmjenično raspoređeni, lancetasti, dugački 2–3 cm, široki 2–4 mm, bez dlaka, zeleni ili sivozeleni. Liska je zašiljenog vrha, sa osnovom suženom u dršku. Cvjetovi su na vrhu stabljike na dugačkim drškama, nalaze se u cimoznim cvatima. Čašica i krunica su od po pet listića, krunični svjetloplavi, ružičasti ili ljubičasti, na vrhu zaobljeni, a ka osnovi klinasto suženi i žućkasti. Plod je loptasta čahura sa mnogo sjemena, 6–8 mm dugačka. Sjem je do 5 mm dugo, do 2 mm široko, spljošteno, s jedne strane zaobljeno, s druge suženo. Svjetlosmeđe je boje, sluzavog i uljastog ukusa kada se zagrize, bez mirisa. Cvjeta od juna do augusta.

Samoniklo raste u poljima, pored puteva, po obodu šume; česta je biljka, rasprostranjena od ravničarskih do alpskih područja. Lan se uzgaja na plodnom zemljištu umjerenog klimata gdje traži dosta vode.

Lan se kosi ili čupa, a sjeme se odvaja mlaćenjem. Masno ulje se dobija cijeđenjem zrelog sjemena. Treba voditi računa da sjeme, kada se dugo i nepropisno čuva, ne počne da klija, jer tada može biti otrovno.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Sjeme lana je jedno od najvažnijih izvora sušivih ulja. Postoje podaci da se lan u tu svrhu uzgajao još prije 6 000 godina. Sadržaj ulja u sjemenu je od 32% do 43%. Laneno ulje se uglavnom koristi za pravljenje boja, lakova, mehkih sapuna i štamparskih boja. Savremene sintetičke podne podloge se prave od plastičnih polimera od kojih se mnogi i danas dobijaju iz sjemenih ulja. Laneno ulje koristi se za izradu nekih farmaceutskih preparata. Ostaci poslije cijeđenja ulja se koriste kao stočna hrana bogata bjelančevinama.

Lan se komercijalno, radi sjemena, uzgaja uglavnom u Argentini, Ukrajini, Francuskoj, Bangladešu Etiopiji, Rusiji, Indiji, Kini, Kanadi i u SAD-u. Rusija je najveći proizvođač lanenih tekstilnih vlakana sa 70% učešća u svjetskom tržištu.

Lanena vlakna su izuzetno jaka, čvrsta i istegljiva. Upotrebljavaju se za izradu lanenog sukna, konca, grubog platna, kvalitetnog papira, izolacionih materijala.

Historija[uredi | uredi izvor]

Lan je nekada bio najvažnija tekstilna biljka, a sada je po značaju iza pamuka. Porijeklo lana nije sasvim jasno jer je poznat kao kulturna biljka još od prahistorije. Stari Egipćani su nosili odjeću od lana, uvijali mumije u laneno platno, a slike biljke lana se mogu vidjeti na zidovima u grobnicama. Stari Grci su uvozili lan davno prije kršćanstva.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: