Lokativ

Lokativ je gramatički oblik poznat kao padež. Odgovara na pitanje o kome/čemu? To je padež mjesta (lokacije). On je zavisni padež i posljednji, sedmi padež u deklinacijskoj paradigmi. Specifična osobina ovog padeža je što se u bosanskom jeziku upotrebljava samo s prijedlozima. Prijedlozi koji se upotrebljavaju s lokativom su:

• na, o, po, u, (još i s akuzativom).
• prema (još i s dativom) i
• pri.

Osnovno značenje ovog padeža je označavanje mjesta, ali i značenje daljnjeg objekta i priloškoodredbeno značenje.

Lokativ se najčešće upotrebljava uz glagole, ali i uz neke vrste riječi, kao što su imenice, glagolske imenice i uz neke pridjeve.

Lokativ uz glagole ima najčešće priloškoodredbenu službu i to:

• značenje mjesta (stajati na livadi, živjeti u gradu),
• značenje vremena (putovati po danu, vidjeti se u ovoj sedmici),
• značenje načina (ući na prstima, putovati o svome trošku) i
• značenje sredstva (svirati na gitari, sporazumjeti se na engleskom jeziku).

Osim priloškoodredbene službe lokativ uz glagole govorenja i mišljenja ima službu daljnjeg objekta (misliti o majci, pričati o događajima, zahvaliti se na pozivu).

Lokativ uz imenice (ova upotreba nije naročito raširena) ima atributsku službu, a priloškoodredbeno značenje (U sobu uđe čovjek u crnom odijelu).

Lokativ uz glagolske imenice (razgovor o uspjehu, raspravljanje o jeziku).

Lokativ uz neke pridjeve (siguran u hodu, razvijen u ramenima).

Reference

• Bosanski jezik za 8. razred osnovne škole, Hanka Vajzović-Mensura Ćatović
• Srpskohrvatski-hrvatskosrpski jezik, Dr. M. Minović, M. Ajanović