Macina trava

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Macina trava
Cvijet macine trave
Cvijet macine trave
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
PotklasaAsteridae
RedLamiales
PorodicaLamiaceae
RodNepeta
VrstaN. cataria
Dvojno ime
Nepeta cataria
L.

Macina trava (lat. Nepeta cataria) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Lamiaceae. Ima brojna narodna imena: mačija trava, mačija metvica, macina metvica i potplotuša.

Neke druge biljke, kao što su: Valeriana officinalis (odoljen, valerijana), Melissa officinalis (matičnjak) i Marrubium vulgare (očajnica) također nose ime "macina trava" i pored toga što se razlikuju po izgledu i karakterisitikama.

Opis[uredi | uredi izvor]

Može narasti do jednog metra. Ima člankovitu stabiljiku koja je sivo-zelene boje. Listovi su u obliku srca ili trouglasti, a rastu iz članka stabla. Ivica lista je nazubljena, donja strana lista je dosta svjetlija od gornje. Cvjetovi su usnoliki sa dvije usne, grupirani u cvatu na vrhu stabiljke, sitni, bijeli ili rozi. Ima veoma blag, aromatičan miris. Cvjeta od kasnog proljeća do početka jeseni.[1] Sjeme je smeđe, okruglo ili ovalno, široko 1mm i dugo 1,5mm. Ono može ostati klijavo i do pet godina.[2]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Porijeklom je iz Evrope, jugozapadne i centralne Azije, a danas se odomaćila po cijelom svijetu.[3] Može se pronaći u divljini pored puteva, ograda, na ivici šume i zapuštenim mjestima. Raste na suhom zemljištu bogatom hranjivim materijama.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Uticaj macine trave na mačku: mačka se proteže, prede, leži na leđima i slično

Latinsko ime roda Nepeta potiče od imena etruščanskog grada Nepet, gdje se biljka uzgajala u antičko doba. Današnje ime mačija metvica ili mačija trava je dobila zbog toga što njen miris privlači spolno zrele domaće mačke, ali i mnoge druge vrste iz porodice mačaka. Razlozi za takvo ponašanje mačaka nisu potpuno poznati. Ranije se smatralo da macina trava ima afrodizijsko djelovanje na mačke međutim biljka privlači i kastrirane mačke. Međutim, mladunčad mačaka i vrlo stare mačke mnogo slabije reagiraju na miris.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Biljka sadrži od 0,2 do 0,7% eteričnih ulja, sastavljenih uglavnom od α- und β-nepetalaktona (od 10 do 95% u ulju), nepetalne kiseline (od 10 do 85% u ulju), epinepetalaktona (1–28 %), citronelola, geraniola, α- i β-citrala i u vrlo malim količinama kamfora, timola, karvakrola, citronelala, nerola, humulena, karofilena, mikrena, piperitona i pulegona.

Struktura nepetalaktona
  • Iridoidi i njegovi derivati kao naprimjer α- i β-nepetalakton, epinepetalakton, dihidronepetalakton, izodihidronepetalakton, nepetalna kiselina, 7-deoksiloganska kiselina i epideoksiloganska kiselina.
  • Flavonoidglikozidi i lipofilni flavonoidi
  • Masne kiseline kao što su linoleinska kiselina (57%), linolna kiselina (18%), oleinska kiselina (12%) i zasićene kiseline (6%)
  • Fenolkarbonske kiseline poput ružmarinske kiseline
  • Alkaloidi poput (−)-aktinidina
  • Malo tanina i melanina

Eterično ulje iz srodne biljke Nepeta faassenii sastoji se do 40% iz mentola i do 10% iz mentona, epinepetalaktona (= osnovni dio je trans-cis-nepetalakton) i slobodne ursolske kiseline.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]