Malezija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Malezija
مليسيا
Zastava Malezije Grb Malezije
Zastava Grb
UzrečicaBersekutu Bertambah Mutu
(bs: Zajedno smo jaki) [1]
HimnaNegaraku
(bs: Moja država)
Položaj Malezije
Glavni grad Kuala Lumpur
Službeni jezik bahasa malezijski
Državno uređenje Federacija, monarhija, parlamentarizam
 -  Vrhovni vladar Mizan Zainal Abidin
 -  Predsjednik vlade Najib Tun Razak
Nezavisnost od Ujedinjeno Kraljevstvo 
 -  Priznato 1957 
Površina
 -  Ukupno 329.758 (64.)
 -  Vode (%) 0,3%
Stanovništvo
 -  Ukupno 23.953.136 (46.)
 -  Gustoća stanovništva 78/km2 
BDP (PKM) 2009
 -  Ukupno $382.257 biliona 
 -  Per capita $13,769 
Gini (2004) 40.3 
HDI (2007) 0.829 [2] (visok) (66)
Valuta Ringgit
Vremenska zona +8, ljeti +8
Topografija
 -  Najviša tačka Gunung Kinabalu
4 095 m. i. m.
Internet domena .my
Pozivni broj 60

Malezija je ustavna monarhija u jugoistočnoj Aziji i sastoji se od trinaest država i tri federalne teritorije, sa ukupnom površinom kopna od 329 845 kvadratnih kilometara. Glavni grad Kuala Lumpur, dok je Putrajaya sjedište federalne vlade. Malezija ima 28 miliona stanovnika.

Država je Južnim Kineskim morem razdvojena u dva regiona: poluostrvsku Maleziju i Malezijski Borneo, poznat i kao Istočna Malezija. Malezija graniči sa Tajlandom, Indonezijom i Brunejom

Blizu je ekvatora i ima tropsku klimu.

Na čelu Malezije je "Yang di-Pertuan Agong", birani monarh, a na čelu vlade je Premijer. Vlast je modelirana po uzoru Westminsterski parlamentarni sistem.

Malezija kao jedinstvena država nije postojala prije 1963.

Historija[uredi | uredi izvor]

Malaja je do 400. potpala pod indijski utjecaj, a kasnije pod vlast moćnog carstva sa Sumatre, Srivijaye. Također određenu kontrolu nad Malajom imali su Hinduska država sa Jave, Majaphit i tadašnji Sijam. Godine 1402. otvorena je luka Melaka i uveden je islam. Snažni nizozemski utjecaj koji se osjetio nakon osvajanja Melake 1641. , nestao je Britanskim osvajanjem Penanga 1786. i iznajmljivanje otoka Singapura 1819. Nakon nizozemskog povlačenja 1824. Penan, Melaka i Singapur ujedinjeni su u Tjesnačka naselja (eng. Strait settlements ), a njima je, iz Indije vladala Velika Britanija. Nakon povezivanja u Države Malajske Federacije 1896. godine, njihova je privreda napredovala uvođenjem gume i zapadnjačke tehnologije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata japanske snage su u decembru 1941. napale sjevernu Malaju brzo napredovale prema Singapuru. Budući da su se britanske, australske i indijske snage počele povlačiti, za pružanje otpora osnovana je mala gerilska vojska MPAJA koja je obavljala sabatožne operacije iza japanskih linija. Malajska komunistička partija bila je utjecajni dio MPAJA i stoga je nakratko nakon japanskog poraza , neuspješno probala preuzet vlast prije povratka Britanaca. 1948. stovrena je Malajska Federacija. No uskoro je izbila tzv. Malajska kriza. Ogorčena malajskom prevlašču u federaciji, kineska komunistička gerila izvršila je niz napada na vlasnike plantaža i ostale zemljoposjednike, što je od 1950. preraslo u potpuni gerilski rat. Gerilski rat se službeno završio 1960. Sinagpur je 1965. bio prisiljen odcijepit se zbog straha da će pretežito kineska populacija uzdrmait političku prevlast.

Vlada[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Malezija

Nalazi se na Malajskom poluostrvu i ostrvu Borneu. Površina ove države je skoro 330.000 km2, a ima 28,3 miliona stanovnika. Glavni grad je Kuala Lumpur, a ostali veći gradovi su Nota-Baru, Penang, Kučing, Nota Kikinabaju.

Reljef je planinski, a najviši vrh 4100 m. Klima topla, ekvatorijalna ali je na planinama nešto drugačija.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Veliki uticaj u privredi Malezije imaju stranci ali u posljednje vrijeme imaju i domaći kapitalisti uglavnom zbog jeftine radne snage. Imaju visoko razvijenu privredu, sa industrijalizacijom. Rude; gvožđe, nafta, bakar, volfram, boksit, kolumbita,,,.Industrija; visoko razvijena; metalurgija, elektroindustrija, hemijska, brodogradnja, prehrambena. Poljoprivreda; bila u vlasništvu stranog kapitala ali se smijenilo te je u domaćem vlasništvu (ali ima još uticaj stranaca).;kaučuk,biber,palmino ulje,kokosov orah,banane,ananas,šećerna trska,duhan,,.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Maleziji žive tri osnovne grupe stanovništva. Malajci muslimani cine 60% stanovništva, Kinezi koji su se naselili u osamnaestom vijeku 30% ispovijedaju uglavnom budizam, Indijci takodjer doseljenici oko 10%.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Relevatni članci[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: